Gorak okus nepravedne i neočekivane presude Haaškog suda vrlo teško daje prostora za promišljanje o nekim drugim sadržajima. Ostaje nam nada da ćemo nakon sređivanja prvih dojmova uspjeti pronaći dovoljno snage, znanja i mudrosti u osporavanju neodrživih kvalifikacija iz teksta presude. U takvim okolnostima naša se zemlja mora uzdignuti iznad dnevnopolitičkih podmetanja kojima smo bili svjedoci posljednjih nekoliko mjeseci. Ohrabruje jedinstvo političkih snaga u zemlji u ovih posljednjih nekoliko dana u vezi s haaškom presudom, ali i Europskom unijom. U takvom ozračju, koliko god se činilo neobičnim, potrebno je promišljati o sljedećim koracima, kako glede odnosa prema presudi i pripremi pravnih (i političkih) instrumenata u osporavanju neodrživih sadržaja iz presude, tako i glede završetka pregovora o pridruživanju, ali i nadolazećim izborima.

Izborne teme
Hrvatski poslodavci i poduzetnici okupljeni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca obnavljaju svoj poziv političkim elitama da se ujedinjeni usmjere prema ovim temama, ali i da dogovore termin sljedećih izbora koji će biti sasvim precizan i kao takav prestati biti predmet političke borbe. Kad govorimo o izborima, ono što nas u gospodarstvu zanima jest koji su to sadržaji iz programa političkih stranaka/koalicija koje nude za izvlačenje zemlje iz najveće ekonomske krize (depresije) s kojom se naša zemlja našla nakon rata. I tu nema nikakvih tajni, ova kriza nije posljedica prelijevanja svjetske krize, već pretežito naših promašaja. U ožujku 2008. godine objavili smo Bijelu knjigu HUP-a u kojoj smo prvi u zemlji javno progovorili o potrebi zamjene ekonomskog modela koji je neodrživ i za zemlju dugoročno opasan. Na veliku žalost nije bilo sluha ni tada, ali ni u nekoliko idućih godina. To je nečinjenje dovelo do gubitka oko 140.000 radnih mjesta, odnosno sva novostvorena radna mjesta između 2002. i 2009. godine. Posebno je opasan pokazatelj što je najveći dio izgubljenih radnih mjesta iz prerađivačke industrije koja je najteže pogođena krizom i slabom/nikakvom reakcijom nositelja ekonomske politike.

Ekonomsko stanje u kojemu se našla zemlja i težina problema s kojima se susreće gospodarstvo (pad BDP-a, pad industrijske proizvodnje, pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti…) u uređenim bi zemljama moralo na prvo mjesto u izbornim nadmetanjima staviti upravo ekonomske teme. Koja to održiva rješenja nude oni koji žele uime svih državljana ove zemlje, koji plaćaju poreze ili koji žive od tuđih uplata? Koje su to ideje, programi i projekti u ekonomskoj sferi koji bi trebali povećati ekonomsku aktivnost, povećati BDP, proizvodnju, izvoz, zaposlenost, pa time i smanjiti broj nezaposlenih na podnošljivu razinu? Kako sada stvari stoje, ekonomski bi sadržaji mogli biti dosta prisutni u izbornoj kampanji. Što se nas u HUP-u tiče, to bi trebale biti i najzastupljenije teme. Glavni ekonomski stratezi “kukuriku koalicije”/Saveza za promjene na prigodnom su skupu iznijeli osnovne naznake, odnosno okvir svojega ekonomskog programa. Većina novinara ustvrdila je u svojim izvješćima s okruglog stola, na kojemu je predstavljen program, da su sadržaji koje su iznijeli već viđeni, odnosno pročitani.

Tu se može odmah reći da je u ekonomskoj teoriji i praksi puno toga već dobro poznato i da ne treba trošiti previše snage na smišljanje novih umotvorina koje onda mogu biti vrlo opasne. Međutim, kad je riječ o već viđenim rješenjima, ono što je vrlo važno reći jest hoće li se upotrijebiti najbolja kombinacija rješenja i ideja. Naravno, i postoji li dovoljno snage i političke odlučnosti da se ta već poznata rješenja primjene. Ono što posebno privlači pozornost jest ocjena kreatora programa o kraju neoliberalnog modela i potrebi njegove zamjene s modelom tržišnoga gospodarstva s vidljivim državnim intervencionizmom. I po tom su pristupu ekonomski stratezi kastavske koalicije u trendu s kretanjima u većini zemalja s kojima se volimo uspoređivati. Neke su od iznesenih teze odmah izazvale reakcije sindikata (zamrzavanje proračunskih rashoda i mase plaća u javnim i državnim službama), ali i savjetnika premijerke Kosor (aktivnija monetarna politika). Ne predlažu devalvaciju kune, već se zalažu za internu devalvaciju (kroz smanjenje komunalnih naknada; ostaje pitanje kako planiraju to provesti?). Predlažu i oslobađanje od poreza zadržane i reinvestirane dobiti te posebno penaliziranje dobiti koja se izvlači iz zemlje. Ne zalijeću se s idejama povećanja poreza (kao što su to učinili prije četiri godine), a razmišljaju i o zakonskom uređenju roka plaćanja od 30, iznimno 60 dana. Zanimljiva je ideja o rekonstrukciji poljoprivrednih poticaja (površine kombinirane s razinom proizvodnje). Slabo su se koncentrirali na industriju, proizvodnju i izvoz, pa ostaje nadati se da je to plod vremenskog ograničenja za izlaganje programa, a nikako pomanjkanja ideja.

Rasprava
Sada je na potezu vladajuća koalicija koja bi trebala dati svoje poglede o ekonomskom smjeru zemlje u iduće četiri godine. Ili što je to iz sadašnjeg programa ekonomskog oporavka što može preživjeti test i što bi u slučaju nastavka mandata aktualne vlasti bilo dodano tom programu? Budući da su izbori izrazito važni za određivanje daljnjeg smjera razvoja zemlje i gospodarskog okvira, Hrvatska udruga poslodavaca priprema svoj pogled na ekonomski trenutak zemlje i prijedlog rješenja novoga ekonomskog modela. Uopće ne treba sumnjati u to da ćemo taj program staviti na stol i političkim strankama, ali i cjelokupnoj javnosti. Naravno, bez ikakvih političkih pretenzija ni želja za nekim poduzetničkim izbornim listama. Riječ je o jednostavnom doprinosu Udruge u raspravi o ekonomskome modelu koji je potreban našoj zemlji koja je na velikoj prekretnici.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a