EN DE

U regiji bi se uskoro mogli pojaviti azijski fondovi i banke

Autor: Ivan Pandžić
17. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Interes ulagača za Hrvatsku i zemlje regije se vraća, ali je problem nedostatk likvidnosti jer banke još drže blokadu na nove investicije

Zrakoplov je na pisti te čeka ukrcavanje posljednjih putnika prije nego poleti, riječi su kojima je simbolički opisao potencijal ulaganja u našu regiju Richard Hallward, direktor organizacije Central & Eastern European Real Estate Quality Awards (CEEQA).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prvi put su u Hrvatskoj organizirali konferenciju imena “Signali za kupnju”, odnosno “Buying signals”, koja je okupila 150 međunarodnih stručnjaka iz područja nekretnina koji su se redom složili da regija jugoistočne Europe ima velik potencijal i da se ponovno isplati ulagati u nju. Medijski pokrovitelj tog događaja bio je Poslovni dnevnik. “Samo da se zrakoplov opet ne vrati u hangar. Bio je na pisti i prije tri godine, ali ipak nije poletio”, dodao je Hallward. Te njegove simbolične tvrdnje ponajbolje ilustriraju stav investitora, “developera”, konzultanata, bankara i pravnih stručnjaka za nekretnine koji se može opisati kao oprezni optimizam. Nakon što su središnje i istočne europske zemlje svoj rast doživjele netom prije i pogotovo nakon ulaska u Europsku uniju, a u zapadnoj Europi se može računati na stabilnost, ali ne i na visoke prinose, naša regija je okarakterizirana kao prilika za zaradu. Osim Hrvatske i zemalja bivše Jugoslavije, u nju još spadaju i Rumunjska, Bugarska i Albanija. Interes investitora se vraća, ali je problem nedostatak likvidnosti jer banke još drže kočnicu na nova ulaganja. “Trebamo ipak pogledati koje banke posluju u zemljama jugoistočne Europe. Redom su to grčke, njemačke i talijanske banke. One još ližu rane u vlastitim zemljama i ne mogu pokrivati tolika tržišta. Profine margine jesu visoke, ali banke od kojih sve ovisi sad nemaju apetita”, rekao je Martin Erbe, direktor u banci Westimmo. Jens Moller Madsen, direktor u King Sturgeu, upozorio je da bismo uskoro mogli očekivati u regiji ono što je donedavno bilo nezamislivo – snažan ulazak azijskih fondova i banaka. Unatoč nelikvidnosti postoje podaci koji ukazuju na optimizam. Ukupni godišnji rast zemalja regije, uključujući i Hrvatsku, u razdoblju do 2020. godine bit će veći od prosjeka zapadne i središnje Europe, a stabilnost se mjeri tako što bi u tom razdoblju i preostale zemlje trebala biti u Europskoj uniji.

Zrakoplov je na pisti te čeka ukrcavanje posljednjih putnika prije nego poleti, riječi su kojima je simbolički opisao potencijal ulaganja u našu regiju Richard Hallward, direktor organizacije Central & Eastern European Real Estate Quality Awards (CEEQA).

Prvi put su u Hrvatskoj organizirali konferenciju imena “Signali za kupnju”, odnosno “Buying signals”, koja je okupila 150 međunarodnih stručnjaka iz područja nekretnina koji su se redom složili da regija jugoistočne Europe ima velik potencijal i da se ponovno isplati ulagati u nju. Medijski pokrovitelj tog događaja bio je Poslovni dnevnik. “Samo da se zrakoplov opet ne vrati u hangar. Bio je na pisti i prije tri godine, ali ipak nije poletio”, dodao je Hallward. Te njegove simbolične tvrdnje ponajbolje ilustriraju stav investitora, “developera”, konzultanata, bankara i pravnih stručnjaka za nekretnine koji se može opisati kao oprezni optimizam. Nakon što su središnje i istočne europske zemlje svoj rast doživjele netom prije i pogotovo nakon ulaska u Europsku uniju, a u zapadnoj Europi se može računati na stabilnost, ali ne i na visoke prinose, naša regija je okarakterizirana kao prilika za zaradu. Osim Hrvatske i zemalja bivše Jugoslavije, u nju još spadaju i Rumunjska, Bugarska i Albanija. Interes investitora se vraća, ali je problem nedostatak likvidnosti jer banke još drže kočnicu na nova ulaganja. “Trebamo ipak pogledati koje banke posluju u zemljama jugoistočne Europe. Redom su to grčke, njemačke i talijanske banke. One još ližu rane u vlastitim zemljama i ne mogu pokrivati tolika tržišta. Profine margine jesu visoke, ali banke od kojih sve ovisi sad nemaju apetita”, rekao je Martin Erbe, direktor u banci Westimmo. Jens Moller Madsen, direktor u King Sturgeu, upozorio je da bismo uskoro mogli očekivati u regiji ono što je donedavno bilo nezamislivo – snažan ulazak azijskih fondova i banaka. Unatoč nelikvidnosti postoje podaci koji ukazuju na optimizam. Ukupni godišnji rast zemalja regije, uključujući i Hrvatsku, u razdoblju do 2020. godine bit će veći od prosjeka zapadne i središnje Europe, a stabilnost se mjeri tako što bi u tom razdoblju i preostale zemlje trebala biti u Europskoj uniji.

Prilika je u činjenici da, pogotovo u zemljama bivše Jugoslavije, još ima prostora za kvalitetne projekte. Cijene gradnje su također pale do 30 posto zbog krize, a i cijene zemljišta su na silaznoj putanji. “Nemojmo zaboraviti da je ukupno riječ o tržištu od 50 milijuna ljudi. Mi smo posljednje dvije godine zaustavili neke projekte i štedjeli, ali sada krećemo u nove akvizicije i projekte jer smatramo da je pravo vrijeme. Ova je godina bila tranzicijska, investicije će se vratiti sljedeće godine”, rekao je Eli Alroy, predsjednik Nadzornog odbora GTC-a, poljskog “developera” koji je prisutan u regiji, a u Hrvatskoj poznat po gradnji dvaju Avenue Malla. Neke zemlje još nisu prijateljske prema investitorima, a u tom kontekstu je Elroy istaknuo sporost hrvatske administracije i visoke komunalne troškove prije početka gradnje. Philip Bay iz Colliers Internationala je istaknuo da su prema njihovim iskustvima Bugarska i Srbija najprijateljskije zemlje za investitore zbog brojnih olakšica te da je Albanija podcijenjena zbog predrasuda i loše reputacije. Osim toga u krizi je naučeno da “developeri” moraju više paziti i na svoje zakupce te da novi projekti moraju biti kvalitetni, ekološki i ekonomski održivi. Samo tako se u novim okolnostima može ostvariti rast i profit. Kada je došao kraj rasta u regiji koji je financiran kreditima i potrošnjom iznad mogućnosti, počele su padati i zakupnine pa se polako počeo topiti i profit. Zato će se morati krenuti s novim konceptom koji će uvažavati održivost svih sudionika. “Bili smo zaboravili da je pohlepa smrtni grijeh. Počinje novi krug u kojem će lokalne vlasti, investitori i zakupci morati raditi zajedno na definiranju projekata kojima će svi biti zadovoljni”, zaključio je Jens Moller Madsen.

Kriteriji

Nagrade u četiri glavne kategorije
Na konferenciji su najavljeni kriteriji za tradicionalnu godišnju nagradu za kvalitetu koje CEEQA dodjeljuje u suradnji s Financial Timesom. Ove godine će se osmi put dodijeliti nagrade u četiri glavne kategorije: projekt, tvrtka, agent i tzv. grand nagrade. Za projekt su potkategorije industrijski, trgovački te turistički i stambeni objekt godine. Među tvrtkama se proglašava investitor, “developer”, građevinar, konzultant i financijer godine. Među agentima se biraju najbolji u svim komercijalnim sektorima. Grand nagrade se dodjeljuju osobama, od nagrade za životno djelo pa do profesionalca godine. Ključni kriteriji su komercijalni uspjeh, vizija, invoativnost, održivost, inovacija i poslovni uspjeh. Ove je godine u nagradu prvi put uključena i jugoistočna Europa.

Autor: Ivan Pandžić
17. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close