EN DE

U Plinacru se ne boje za ‘Južni tok’

Autor: Darko Bičak
21. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Iako stručnjaci tvrde da bi nesuglasice Rusije i Turske mogle utjecati na plinovod, u Plinacru i dalje optimistični

Iako se u javnosti pojavila bojazan da bi ruski premijer Vladimir Putin mogao tijekom svojih posjeta Sloveniji i Srbiji objaviti preinaku planova o Južnom toku, hrvatski sudionici toga projekta su optimistični.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bez utjecaja na Hrvatsku
U Plinacru navode da do sada nisu zaprimili informaciju svoga ruskog partnera Gazproma o eventualnom zastoju ili prekidu aktivnosti na projektu hrvatske dionice Južnog toka. “Javnost svakako treba biti upoznata s činjenicom da trenutne nesuglasice između Turske i Rusije o mogućem prolasku podvodnog plinovoda turskim teritorijem Crnog mora nemaju izravan utjecaj na kopneni dio projekta Južni tok, a ponajmanje na hrvatsku dionicu tog projekta”, kazala je u izjavi za Poslovni dnevnik Neda Erdeljac, glasnogovornica Plinacra. Pojašnjava da osim gradnje podvodnog plinovoda između Rusije i Bugarske kao primarne opcije u slučaju nastavka nesuglasica s Turskom postoji mogućnost da se u okviru projekta Južni tok Crno more “premosti” gradnjom LNG terminala na obali Crnog mora preko kojeg bi se ukapljeni prirodni plin (LNG) transportirao do Rumunjske ili Bugarske, odnosno varijantu brodskog prijevoza stlačenoga prirodnog plina.

Iako se u javnosti pojavila bojazan da bi ruski premijer Vladimir Putin mogao tijekom svojih posjeta Sloveniji i Srbiji objaviti preinaku planova o Južnom toku, hrvatski sudionici toga projekta su optimistični.

Bez utjecaja na Hrvatsku
U Plinacru navode da do sada nisu zaprimili informaciju svoga ruskog partnera Gazproma o eventualnom zastoju ili prekidu aktivnosti na projektu hrvatske dionice Južnog toka. “Javnost svakako treba biti upoznata s činjenicom da trenutne nesuglasice između Turske i Rusije o mogućem prolasku podvodnog plinovoda turskim teritorijem Crnog mora nemaju izravan utjecaj na kopneni dio projekta Južni tok, a ponajmanje na hrvatsku dionicu tog projekta”, kazala je u izjavi za Poslovni dnevnik Neda Erdeljac, glasnogovornica Plinacra. Pojašnjava da osim gradnje podvodnog plinovoda između Rusije i Bugarske kao primarne opcije u slučaju nastavka nesuglasica s Turskom postoji mogućnost da se u okviru projekta Južni tok Crno more “premosti” gradnjom LNG terminala na obali Crnog mora preko kojeg bi se ukapljeni prirodni plin (LNG) transportirao do Rumunjske ili Bugarske, odnosno varijantu brodskog prijevoza stlačenoga prirodnog plina.

Također, navode u Plinacru, postoji mogućnost da se u prvo vrijeme prirodni plin iz Rusije transportira postojećim plinovodima zemalja koje sudjeluju u projektu Južni tok. To je interkonekcijski plinovod između Hrvatske i Mađarske, kapaciteta od 6,5 milijardi kubnih metara plina na godinu, čiju su gradnju Plinacro i njegov mađarski partner FGSZ upravo završili. U prvo bi se vrijeme taj plinovod mogao koristiti za tranzit plina preko Hrvatske dalje prema zapadu, Sloveniji ili Italiji, dok bi se u nekoj kasnijoj fazi mogle graditi dodatne dionice. Ipak, sve odgovore na projekt Južni tok dat će Studija izvedivosti koja je u završnoj fazi izrade, a čije će rezultate zajednički procijeniti Plinacro i Gazprom.

Bojazan u Srbiji
Dolazak Putina u Ljubljanu i Beograd iščekuje se s velikom zebnjom. Posebno to vrijedi za Srbiju kroz koju bi trebalo proći 400 kilometara sve upitnijeg plinovoda Južni tok.

Autor: Darko Bičak
21. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close