Od prosinca 2007. do rujna 2012. broj zaposlenih u tekstilno-odjevno-kožarskoj proizvodnji smanjen je sa 26.898 na tek 19.280 djelatnika. U razdoblju kraćem od pet godina ugašeno je čak 7618 radnih mjesta. Time je zapravo najkonkretnije potvrđena agonija kroz koju prolazi ova djelatnost i koja traje  dvadesetak godina budući da je još 1997. zapošljavala više od 52 tisuće radnika.  

Urušavanje proizvodnje
Prema podacima koje je ovih dana iznijela Mirjana Gambiroža Jukić iz Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore samo u razdoblju od 2008. do 2011., bez uključivanja pravnih osoba, broj proizvodnih tekstilnih obrta pao je sa 1533 na 1178 dok je onih koji se bave kožom i krznom smanjen sa 315 na 141. Kod primarne tekstilne proizvodnje u prvih devet mjeseci 2012. bolji učinak na godišnjoj razini bilježe tehnički tekstil gdje je ostvaren rast proizvodnje od 25 posto te proizvodnja užadi, konca i mreža s povećanjem od 24,5 posto, dok je konačni rezultat za ukupan segment donio pad proizvodnje prema lani od 8,9 posto.Odjevna industrija ostvarila je još veće urušavanje, proizvodnja je smanjena za 12,2 posto. Kategorija vanjske odjeće evidentira najveći pad, proizvedeno je manje 20,6 posto. Slijede radne odore gdje je proizvodnja pala 19,4 posto, dok su na kraju rujna 2012. količine proizvedenoga rublja na godišnjoj razini manje za 15,4 posto.

U ovoj skupini proizvoda zavidan rast bilježe tek tvornice čarapa, njihova je proizvodnja u spomenutom razdoblju veća za 22 posto, dok je paralelno proizvodnja pletene i kukičane odjeće također imala pozitivnu putanju, rasla je 8,7 posto. Sektor kožne odjeće i predmeta od kože u ukupnoj je grupaciji jedina svijetla iznimka, proizvodnja je bila veća za 27,1 posto. Cijene i usluga i gotovih proizvoda u tekstilno-odjevno-kožarskoj grupaciji kontinuirano padaju čemu je razlog brojna konkurencija pa su evidentni i problemi u popunjavanju kapaciteta, a sve je očiglednija i potreba da se pronađe povoljan distribucijski kanal, pogotovo za plasman vlastitih roba. Sve to, prema ocjeni Gambirože Jukić, zahtijeva veću pozornost unutar branše.  Ova grupacija i nadalje prisvaja status proizvodnje u kojoj se dijele najniže plaće. Cijena neto satnice kod nekih je čak smanjena tijekom 2012. U odjevnoj industriji, primjerice, u ožujku je sat rada vrijedio 16,43 kune da bi u kolovozu pao na 15,90 kuna. Prosječna neto plaća u odjevnom segmentu iznosila je tako u kolovozu 2824 kune, u kožarskom 2935 te u tekstilnom 3426 kuna. 

Recept za budućnost
Sustavno školovati kadrove, primarno na srednoj i visokoj razini i to za konkretne poslove, investirati u tehnološko unaprjeđenje proizvodnje, ali i u marketing, intenzivno tražiti tržišne niše u kojima je moguće biti konkurentniji u odnosu na ostale igrače iz branše te ne bježati od povezivanja i partnerstava između više poduzetnika, posebice ako se radi o izlasku na inozemna tržišta, sugerira Gambiroža Jukić i upravama i vlasnicima kompanija mogući recept za opstanak na tržištu.