Tvrtka Boxmark Leather iz Trnovca pokraj Varaždina pokrenula je opsežnu medijsku kampanju na području Slavonije i sjeverozapadne Hrvatske ne bi li riješila problem nedostatka radnika. Dali su čak oslikati i autobuse s pozivima radnicima da im se jave, piše Večernji list.

'U nešto više od godinu dana zaprimili smo 1580 životopisa, a nakon selekcije kandidata zaposleno je 548 novih radnika, no ključna je činjenica što smo u tom istom razdoblju izgubili 983 radnika. Razlozi kandidata za nezainteresiranost za posao kod nas su različiti, pa tako mnogo njih ne želi raditi u smjenama i poslove u proizvodnji ili ne žele putovati na posao dulje od pola sata. Neki dođu, a unaprijed nemaju namjeru raditi', kaže direktor Marijan Batina. Osim marketinške kampanje, u tri navrata su, kaže, povećali plaće, tako da 3400 zaposlenih danas u prosjeku prima 4100 kuna neto, a plaća im se i prijevoz na posao. To je, smatra M. Batina, dobra plaća za tu branšu i na razini je prosječne plaće u Varaždinskoj županiji. Unatoč svim mjerama, broj zaposlenih kontinuirano pada.

'Suočeni smo s problemom da moramo odbijati nove poslove. Budući da modeli u automobilskoj industriji imaju životni vijek šest do sedam godina, nakon izlaska iz proizvodnje modela za koje trenutačno proizvodimo kožne interijere, već od 2018. godine nećemo imati dovoljno posla za preostale radnike. Apsurd je da s jedne strane imamo manjak kadrova, a s druge strane ne koristimo postojeće proizvodne kapacitete u bližoj budućnosti jer smo prisiljeni odbijati nove ili dodatne poslove – ističe.

Kako bi zadržali kupce i odradili nove projekte koji bi osigurali dugoročno stabilno poslovanje i punu zaposlenost kadrova, u 2018. trebaju oko 450 radnika', 150 šivača i 300 ljudi za poslove krojenja kože koji imaju osnovna znanja rada na računalu ili CNC strojevima. Isto toliko trebat će i u 2019. godini. Rješenje su, prema njegovu mišljenju, veće kvote za uvoz radne snage iz drugih zemalja. Vlada bi, predlaže, trebala smanjiti doprinose za kožarsko–tekstilno prerađivačku industriju te usmjeriti taj novac u neto plaće radnika, a rješenje je i uvođenje dualnog sustava obrazovanja kako bi se povezala teorijska osnova srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja s potrebama gospodarstva.

Cijeli članak pročitajte ovdje.