Hrvatska drvna industrija uglavnom je nezadovoljna načinom na koji se provode natječaji o javnoj nabavi, osjećaju se zakinuti jer mnoge poslove u opremanju i gradnji javnih objekata koji se financiraju proračunskim novcem, dobivaju inozemni proizvođači.

Uzgred rečeno, kažu, poslove dobivaju oni koji ne izdvajaju PDV u Hrvatskoj i koji ne rade ništa bolje i kvalitetnije. No, da se u tom dijelu ipak nešto pozitivno događa, ustvrdio je Zdravko Pandžić, viši savjetnik u Upravi za sustav javne nabave koji je na skupu u organizaciji Drvnog klastera SZ Hrvatske i HGK na ZV-u, tumačio kako primijeniti gospodarski korisnu, odnosno odgovornu javnu nabavu. Nova regulativa koja se primjenjuje od početka godine, daje nadu da će se u budućnosti voditi više računa o zaštiti nacionalnih interesa, što znači da će u javnoj nabavi i naša drvna industrija prolaziti bolje. Društveno odgovorni pristup podrazumijeva korištenje prirodnih, zdravih i obnovljivih materijala, a iskustva zemalja EU kazuju da je to i odličan alat za jačanje domaće industrije. Sandra Hižak, voditeljica Drvnog klastera SZ Hrvatske upozorava da su upravo drvoprerađivači itekako zainteresirani za opremu iz javnih natječaja, a Tatjana Kos, direktorica tvrtke Lapibus, dodaje kako je javna uprava jedan od najvećih potrošača i ona se može odlučiti se za one proizvode koji su u službi zaštite okoliša.

Uvođenje kriterija za zaštitu okoliša potiče i olakšava razvoj “zelenih” proizvoda. Istina, u sustavu javne nabave naručitelji moraju poštovati u skladu s propisima EU, načela slobode kretanja roba, tržišnog natjecanja i transparentnosti, jednakog tretmana, zabrane diskriminacije itd. Međutim, naručitelji bi trebali poticati gospodarski korisnu javnu nabavu zbog poticanja poduzetništva, zaštite okoliša, održivog razvitka te energetske učinkovitosti. Gospodarski korisna javna nabava nije obavezujući kriterij, no moguće ju je implementirati u postojeće zakonske okvire posebnim eko propisima na razini državne i lokalne uprave i samouprave, rekao je Pandžić. Marijan Kavran iz HGK napominje da su u tri godine u raznu opremu hoteli, gradnju kojih je pomagao i HBOR, uložili oko osam milijardi kuna, od čega su znatna sredstva mogla pripasti industriji za stolariju i namještaj.