U strukturi hrvatskoga gospodarstva područje proizvodnje piva nije značajno po svojem izravnom doprinosu ukupnome financijskom rezultatu gospodarstva, nego više po neizravnome ? poticaju rasta drugih djelatnosti povezanih s proizvodnjom piva. Pivarstvo je vrlo važna karika u gospodarskom lancu jer povezuje primarnu poljoprivrednu djelatnost s različitim industrijskim granama i transportom. U Republici Hrvatskoj godišnje se proizvede oko 4 milijuna hektolitara piva iako su instalirani kapaciteti proizvodnje za 6 milijuna hektolitara na godinu. Za toliku je proizvodnju piva potrebno oko 60.000 tona pivskoga ječma, od čega, na žalost, oko 60 posto uvozimo. Za proizvodnju spomenute količine ječma potrebno je 20 ? 30.000 ha oranica, a pritom je zanimljivo spomenuti da u Hrvatskoj ima gotovo 250.000 ha neobrađenih polja.

Od 19 tvrtki sedam gubitaša
U djelatnosti proizvodnje piva u 2007. bilo je 19 registriranih poduzetnika sa 1951 zaposlenikom. Ostvareni financijski rezultati područja djelatnosti proizvodnje piva u 2007. u cjelini su dobri jer je ostvarena neto dobit (ukupna dobit minus gubici nakon oporezivanja), ali manja nego 2006. Pivari su u 2007. ostvarili ukupan prihod od 2428 milijuna kuna, ukupan rashod od 2157 milijuna kuna, dobit nakon oporezivanja od 286 milijuna kuna, a imali su i 77 milijuna kuna gubitka nakon oporezivanja te neto dobit od 209 milijuna kuna. Proizvodnja piva djelatnost je čiji su udjeli u 2007. u financijskim rezultatima gospodarstva Hrvatske mali i kreću se od udjela od 0,2 posto po broju poduzetnika i po broju zaposlenih do udjela od 0,8 posto po dobiti nakon oporezivanja i po neto dobiti. U 2007. u području proizvodnje piva s dobiti je poslovalo 12 poduzetnika (sa 1434 zaposlena), a preostalih sedam poslovalo je s gubitkom (sa 517 zaposlenih). Deset prvorangiranih od 19 poduzetnika u djelatnosti proizvodnja piva ostvarilo je ukupan prihod od 2422,3 milijuna kuna, što čini čak 99,7 posto ukupnih prihoda čitavog područja. Prvih deset poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva stopostotno ostvaruje koncentraciju dobiti nakon oporezivanja. Promatramo li pokazatelje likvidnosti u grani proizvodnje piva od 2002. do 2007. godine, možemo zaključiti da su im vrijednosti zadovoljavajuće, što znači da je koeficijent ubrzane likvidnosti veći od 1 (novac+potraživanja/kratkoročne obveze), a koeficijent tekuće likvidnosti veći od 2 (kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze) u svakoj godini u tom razdoblju.

Usporava naplata potraživanja
Za faktor zaduženosti važno je istaknuti da manji faktor zaduženosti znači manju zaduženost i pokazuje koliko je godina potrebno da se iz ostvarene zadržane dobiti uvećane za amortizaciju podmire ukupne obveze. U grani proizvodnja piva 2002. godine faktor zaduženosti bio je najmanji i iznosio je 1,6, a 2007. godine, isto kao i 2004. i 2005., iznosio je 2. Problemi s kojima se susreće gospodarstvo i na makro- i na mikrorazini odražavaju se i na proizvođače piva tako da se i vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja iz godine u godinu povećavalo i u 2007. godini iznosilo je 152 dana.

Činjenice

Prapovijest piva
Pivo se koristilo već u pretpovijesnom razdoblju. Arheolozi su prema iskopinama utvrdili da su stari Babilonci proizvodili pivo još 7000 godina pr. Kr., a Egipćani 2000 godina prije Krista. Proizvodili su ga i Rimljani, Kelti, Germani, Slaveni i Skiti (od ječma, pšenice, zobi i heljde). Hmelj se počeo koristiti u 13. stoljeću.

Prva hrvatska pivovara
Tijekom 19. stoljeća pivarstvo se razvilo u snažnu gospodarsku granu. Do 18. stoljeća pivo u Hrvatskoj nije bilo izrazito popularno. U Zagrebu je pivovara otvorena tek 1740. Iste je godine zabilježeno postojanje pivovare u Novoj Gradiški, a 1772. proradila je pivovara u Bjelovaru.