Uspjeha u dokapitalizaciji Petrokemije nema bez države, jednoglasan je stav financijske zajednice na rezultate prvoga kruga dokapitalizacije kutinskog diva.

Petrokemija je u utorak preko Zagrebačke burze izvijestila o rezultatima prvog kruga upisa novih dionica, gdje su od ponuđenih 16,67 milijuna dionica upisane i uplaćene tek 434.733 dionice. Ujedno je najavljeno da će odluku o provedbi drugog kruga povećanja temeljnog kapitala donijeti uprava uz suglasnost Nadzornog odbora do 29. srpnja. Podsjetimo, dokapitalizacija je dio programa restrukturiranja koji je Ministarstvo gospodarstva donijelo nakon neuspjele potrage za strateškim partnerom Petrokemije.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u razgovoru za Hinu potkraj prošloga tjedna kazao je kako je odlučeno da se krene u restrukturiranje Petrokemije, izrađen je program restrukturiranja koji je prihvaćen na Upravi i Nadzornom odboru i koji je temelj za prvi krug dokapitalizacije. U neslužbenom razgovoru s predstavnicima investitorske zajednice može se čuti kako privatni investitori žele prvo vidjeti pozitivne rezultate restrukturiranja. "Ljudi su umorni od gubljenja novca na Petrokemiji. Zato je nužno da problem ispravi onaj tko ga je i stvorio, a to je većinski vlasnik, odnosno država", ističe jedan financijaš koji je želio ostati anoniman. U prvoj fazi restrukturiranja predviđena je dokapitalizacija u iznosu od 500 milijuna kuna, a provodit će se u tri kruga.

U prva dva mogu sudjelovati postojeći dioničari, a u trećem, rujanskom krugu mogu sudjelovati svi zainteresirani. Vrdoljak je kazao kako će Vlada sigurno pokriti dio koji osigurava uspješnu dokapitalizaciju, a to je 250 milijuna kuna. Ostatak mogu upisati postojeći dioničari. Izvori Poslovnog dnevnika kažu da jedini tko trenutačno želi i može dokapitalizirati Petrokemiju jest država. Prema njihovim riječima, već blago pozitivni rezultati poslovanja bili bi dovoljni za povratak povjerenja investitora. "Važno je vidjeti promjenu trenda", ističe naš izvor. No, restrukturiranje poslovanja nije jedini problem koji u vezi s kutinskom tvrtkom muči investitore. Problem sve više predstavljaju i geopolitičke napetosti između Rusije i Zapada, koje bi mogle tijekom zime utjecati na isporuku plina, ključne sirovine za proizvodnju umjetnog gnojiva.