Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

U Badelu traže podršku dioničara za dokapitalizaciju

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
30. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Smjernice predviđaju da se glavnica pretvori u vlasnički udjel, a kamate otpišu

Budući da su se ključni dioničari, koji predstavljaju oko 75 posto vlasništva, prošli tjedan usuglasili s prijedlogom skupštinskih odluka, na Skupštini ne očekujemo iznenađenja. Vjerujemo da će Uprava dobiti suglasnost za nastavak pregovora i pripremu projekta dokapitalizacije kroz koji bi se država na ime naših dugovanja za trošarine i poreze upisala u vlasništvo kompanije. To je ključna pretpostavka za restrukturiranje, jer sve dok imamo taj dug, trčimo utakmicu s utezima na nogama, slikovito je opisala trenutnu poziciju Badela 1862 Zvjezdana Blažić, predsjednica Uprave na druženju s novinarima u ponedjeljak, dan prije održavanja Skupštine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Odgoda plaćanja
Formalni zahtjev za uključenje u program restrukturiranja prema modelu C Ministarstvu poljoprivrede Badel 1862 je uputio u lipnju. Zahtjev je izrađen u skladu sa smjernicama za pomoć gospodarstvenicima u krizi, a proslijeđen je Ministarstvu financija od kojeg je, u međuvremenu, kompanija dobila i rješenje o odgodi plaćanja duga koji se s kamatama kreće na razini 120 milijuna kuna. “To smo iščitali kao pozitivan signal iz države na koji se sada trebaju očitovati naši dioničari, kako bi što prije krenuli u finalizaciju projekta i dobili odobrenje Vlade za ovu vrstu državne potpore”, kaže Blažić. S obzirom da je Badel 1862 tvrtka iz resora Ministarstva poljoprivrede, program ne bi trebao ići na očitovanje Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, osim ako Vlada ne odluči drugačije. Za sada je prerano govoriti o mogućem udjelu kojeg bi država nakon dokapitalizacije imala u vlasništvu kompanije. “Smjernice predviđaju i mogućnost otpisa dijela duga pa je naš prijedlog da se glavnica pretvori u vlasnički udjel, a da se kamate otpišu. No, zaista je preuranjeno govoriti kakav će se model na koncu dogovoriti. Važno nam je da to bude što prije kako bi mogli normalno početi poslovati”, objasnila je Blažić. Prema prijašnjim procjenama udjel države ne bi trebao biti veći od 30 posto.

Budući da su se ključni dioničari, koji predstavljaju oko 75 posto vlasništva, prošli tjedan usuglasili s prijedlogom skupštinskih odluka, na Skupštini ne očekujemo iznenađenja. Vjerujemo da će Uprava dobiti suglasnost za nastavak pregovora i pripremu projekta dokapitalizacije kroz koji bi se država na ime naših dugovanja za trošarine i poreze upisala u vlasništvo kompanije. To je ključna pretpostavka za restrukturiranje, jer sve dok imamo taj dug, trčimo utakmicu s utezima na nogama, slikovito je opisala trenutnu poziciju Badela 1862 Zvjezdana Blažić, predsjednica Uprave na druženju s novinarima u ponedjeljak, dan prije održavanja Skupštine.

Odgoda plaćanja
Formalni zahtjev za uključenje u program restrukturiranja prema modelu C Ministarstvu poljoprivrede Badel 1862 je uputio u lipnju. Zahtjev je izrađen u skladu sa smjernicama za pomoć gospodarstvenicima u krizi, a proslijeđen je Ministarstvu financija od kojeg je, u međuvremenu, kompanija dobila i rješenje o odgodi plaćanja duga koji se s kamatama kreće na razini 120 milijuna kuna. “To smo iščitali kao pozitivan signal iz države na koji se sada trebaju očitovati naši dioničari, kako bi što prije krenuli u finalizaciju projekta i dobili odobrenje Vlade za ovu vrstu državne potpore”, kaže Blažić. S obzirom da je Badel 1862 tvrtka iz resora Ministarstva poljoprivrede, program ne bi trebao ići na očitovanje Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, osim ako Vlada ne odluči drugačije. Za sada je prerano govoriti o mogućem udjelu kojeg bi država nakon dokapitalizacije imala u vlasništvu kompanije. “Smjernice predviđaju i mogućnost otpisa dijela duga pa je naš prijedlog da se glavnica pretvori u vlasnički udjel, a da se kamate otpišu. No, zaista je preuranjeno govoriti kakav će se model na koncu dogovoriti. Važno nam je da to bude što prije kako bi mogli normalno početi poslovati”, objasnila je Blažić. Prema prijašnjim procjenama udjel države ne bi trebao biti veći od 30 posto.

Pepsi obnovio ugovor
Zbog poreznog duga kompanija ima problem s tekućom likvidnošću koji se izrazito pojačao nakon stupanja na snagu pravilnika po novom Zakonu o trošarinama prema kojem tvrtke koje imaju neriješene odnose s državom ne mogu dobiti trošarinski broj. U praksi, pojednostavljeno, to znači da trošarinu na osnovnu sirovinu (rafinadu) moraju plaćati avansno. “Tjedno trošimo tri do četiri cisterne rafinade. U normalnim okolnostima jedna cisterna nas dođe oko 200.000 kuna, a sada je plaćamo više od dva milijuna kuna. To je naravno uzrokovalo probleme u proizvodnji i isporuci robe i iziskuje ogromne napore da održimo normalan ritam opskrbe tržišta koje uz to u jakim alkoholnim pićima bilježi pad od 20-tak posto”, kaže Srđan Oreb, član Uprave. Ipak, pozitivna vijest je da je Pepsi obnovio ugovor i da je od 1. srpnja u punoj snazi, što znači, smaraju u Upravi, da je ta multinacionalka procijenila Badel kao sigurnu tvrtku u kojoj program restrukturiranja već daje rezultate. To je dobar signal i prema bankama koje znaju da su kriteriji valuacije strogi, smatraju u Upravi.

Najava

Uskoro prodaja Kalničkih voda
Pred finalizacijom je i dogovor Badela 1862, Atlantic Grupe i Kapitalnog fonda o prodaji Kalničkih voda. “Raspravlja se o konačnom prijedlogu ugovora, pa se nadamo da bi i to ovaj tjedan moglo biti završeno”, rekla je Blažić. No, zbog obveza koje Badel 1862 iz ugovora iz 2004. ima prema Kapitalnom fondu vrlo je vjerojatno da se Badel neće previše okoristiti od te kupoprodaje te da će većina novca – koje će kompanija dobiti za dionice Kalničkih voda, uz koje Atlantic preuzima i dug tvrtke – otići Kapitalnom fondu. “Transakcijom neće biti pokriven gubitak kojeg imamo zbog te investicije, no, barem će se zaustaviti generiranje novih gubitaka”, objasnila je Zvjezdana Blažić.

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
30. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close