Prošlog je tjedna održana dodijela stipendija u tradicionalnoj akciji “Top stipendije za top studente”. Tom akcijom u organizaciji tjednika Nacionala tvrtke INA, Diners club, Vipnet, Hrvatska poštanska banka i Janaf osiguravaju stipendije u iznosu od 4000 kuna kroz deset školskih mjeseci, ukupno 1,2 milijuna kuna. Uz te tvrtke partnere, koje stipendiraju 28 studenata, u akciji sudjeluju zadarske tvrtke Turist hotel i Tankerska plovidba koje stipendiraju dva studenta sa zadarskog sveučilišta.

Iznimni slučajevi
Proširenje trenda dodijele stipendja na male i srednje gospodarske subjekte ono što će zasigurno postati pravilo. Sada su tvrtke su često obeshrabrene restriktivnim poreznim sustavom koji nalaže oporezivanje stipendija čiji mjesečni iznos prelazi 1600 kuna. Samo za iznimne slučajeve je 2006. godine izmjenjen Pravilnik o porezu na dohodak prema kojem stipendije koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima neće biti oporezive do visine od četiri tisuće kuna mjesečno. To porezno izuzeće vrijedi za dodjelu stipendija putem javnog natječaja kojemu mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima.Sadašnji sustav je prilično nezgodan za male i srednje tvrtke koje u stipendiranje žele uložiti iz ekonomskih pobuda a ne radi imidža. Zbog toga je donešen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. U njega su uvrštene izmjene i dopune koje je Institut za razvoj obrazovanja (IRO), u suradnji s Hrvatsko-američkom zakladom za obrazovanje i izobrazbu, uputio hrvatskoj Vladi. Izmjene Zakona stupile su na snagu 1. srpnja, tek će novi Pravilnik o porezu na dohodak, koji će Vlada tek donijeti podrobnije propisati provedbu ovog Zakona i načina na koji će stipendije postati neoporezivima.

Privatna ulaganja
“Pravilnik o porezu na dohodak treba omogućiti isplaćivanje stipendija u visini stvarnih troškova studiranja bez poreznog opterećenja” rekao je Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) kaže da bi povećanje neoporezivog dijela stipendije kad je daju tvrtke bilo bi dobrodošlo. “Vlada bi trebala ozbiljno razmotriti ponude Svetske banke, te zajedno razviti sustav široko dostupnih povoljnih i dugoročnih studentskih kredita” kaže Njavro.Ivo Ivančić, direktor Ureda uprave veleučilišta VERN smatra da bi povećavanje neoporezivog dijela za stipendiranje tvrtkama i organizacijama koje dodjeljuju stipendije povećao broj studenata-stipendista. “To ima trostruku koristi. Prvo, stipendisti bi se još za vrijeme studija u većoj mjeri uključivali u stvarne radne procese, tvrtke bi mogle bolje pratiti stipendiste i u njima vidjeti svoje potencijalne zaposlenike a država i društvo u cjelini povećavaju gospodarsku djelatnost i protok na tržištu rada i efikasnot studiranja” zaključio je Ivančić.

Kako se sada po zakonu isplaćuje stipendija

Ništa bez pismenog ugovora
Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak isplatitelj može učeniku srednje škole neoporezivo isplatiti stipendiju do 1600 kuna mjesečno. Prije isplate stipendije, isplatitelj treba s učenikom zaključiti ugovor o stipendiranju u pisanom obliku, odnosno upisanoj formi donijeti odluku o isplati stipendije. Za svaku školsku godinu učenika treba isplatitelju dostaviti potvrdu škole da ima status redovitog učenika, i izjavu da joj stipendiju ne isplaćuje i neki drugi isplatitelj.

Bez poreza samo do 1600 kuna
Naime, stipendija ne podliježe oporezivanju ako je isplaćena do ukupnog iznosa od 1600 kuna mjesečno, kod jednog ili kod više isplatitelja, odnosno pravo na neoporezivu isplatu utvrđuje se prema mjesečnom primitku primatelja stipendije. Isplatitelj prije isplate stipendije treba, stoga, od primatelja pribaviti izjavu ostvaruje li pravo na isplatu stipendije od više isplatitelja, a ako ostvaruje, i podatak o njenim iznosima. Stipendija se obvezno isplaćuje na žiroračun učenika koji prima stipendiju.