Zrakoplovni prijevoznici u čitavoj Europi u procesu su transformacije s neizvjesnim ishodom, a posebno je to izraženo u jugoistočnoj Europi, zaključak je to Infoarenine međunarodne konferencije Aviation Business Arena 2011, održane u srijedu u Zagrebu. Sudionici skupa, koji je održan pod medijskim pokroviteljstvom Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, bili su složni da su sve zrakoplovne tvrtke u ovoj regiji u ozbiljnim problemima, no isto tako i da je riječ o perspektivnom području koje ima prostora za znatan rast zračnog prijevoza temeljenog na rastu turizma i BDP-a općenito.

Rast prometa u regiji
“Zračni promet u jugoistočnoj Europi idućih će godina porasti za pet posto, što je najviše u Europi, pogotovo u usporedbi s razvijenim zemljama gdje nema rasta. Nakon ulaska u EU povećat će se potreba za zračnim prometom u Hrvatskoj. To pokazuje iskustvo svih zemalja koje su ušle u EU i kojima se taj segment povećao za dvadesetak posto”, kazao je Omer Pita, ravnatelj hrvatske Agencije za civilno zrakoplovstvo (ACZ). Sam Pita, kao i većina ostalih zrakoplovnih stručnjaka, smatra da država mora utvrditi strategiju razvoja zračnog prometa. “Zračni promet u cijeloj Europi u velikoj je mjeri dereguliran, što znači da će hrvatski aerodromi biti izloženi snažnoj konkurenciji. Zbog toga država mora odrediti strategiju kojom će štititi nacionalne resurse, odnosno izabrati koje zračne luke imaju veći prioritet i u skladu s time investirati u povećanje kapaciteta”, navodi ravnatelj ACZ-a. Zračne luke s jedne strane bilježe velik porast broja putnika, što je rezultat pojačane prisutnosti niskobudžetnih zračnih prijevoznika i čarter-prijevoznika, no s druge strane bore se s problemom potkapitaliziranosti i neprofitnog poslovanja, ocijenio je Darko Prebežec, jedan od osnivača Croatia Airlinesa (CA), a danas profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Zatvaranje očiju
Prebežec pojašnjava da su prijevoznici već na tržištu i bore se za opstanak, što će natjerati i našega nacionalnog avioprijevoznika na promjenu poslovnog modela. “CA već 20 godina povezuje Hrvatsku s ostatkom svijeta, a u međuvremenu su se pojavili niskobudžetni zračni prijevoznici i jaki regionalni igrači. Da dolaze ‘low cost’ kompanije, bilo je očito još prije desetak godina, no očito su u CA zatvorili oči pred time”, kazao je Prebežec. U Europi je ostalo vrlo malo aviokompanija u državnom vlasništvu, pa bi i CA trebala ići prema postupnoj privatizaciji. Ponovljeno je i da je CA imala sasvim drukčiji vlasnički put od sličnih tvrtki – na početku je bila privatno dioničko društvo, a s vremenom je postala državna tvrtka. Na konferenciji je istaknut i problem vlasništva nad zračnim lukama koje nisu samo prometni objekti, već i dio šire infrastrukture nekoga grada ili regije.

Novi zrakoplovi

Biznis i politika
Zrakoplovna industrija jedna je od najvećih sektora svjetskoga gospodarstva čiji se godišnji promet mjeri u desecima milijardi eura. Danas su na tržištu dva prava igrača: američki Boeing i europski konzorcij Airbus. Kako je rečeno na konferenciji, riječ je o tehnološki jednakim takmacima, a koji će brend zrakoplova neka kompanija kupiti uglavnom je proizvod lobiranja na najvišoj razini. Barack Obama, Angela Merkel i Nicolas Sarkozy uglavnom su glavni prodavači u tom poslu.