Hrvatska industrija osiguranja pokazuje relativno dobru otpornost na recesiju, kazao je studentima zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta predsjednik Uprave Croatia osiguranja Zdravko Zrinušić govoreći o temi “Uloga osiguranja u recesiji”. Zrinušić je nastupio kao prvi gost predavač na Danima otvorenih vrata, manifestaciji koja se pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor održala u studenom 2010. u povodu 90. obljetnice toga zagrebačkog fakulteta.

Rast prinosa
Prva tri tromjesečja 2010. hrvatski osiguratelji zaključili su sa 7,1 milijardu kuna ukupnoga premijskog prihoda. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, a s obzirom na vrlo evidentne posljedice recesije, kako u gospodarstvu, tako i kod građanstva, dogodio se pad premije od podnošljivih 2,3 posto, argumentirao je čelnik Croatia osiguranja svoju uvodnu ocjenu. Prema devetomjesečnom obračunu pad (tri posto) zapravo bilježi premija ugovorena na lepezi neživotnih osiguranja, dok je na životnim osiguranjima pad zaustavljen i na kraju rujna bila su gotovo na razini premijskog prihoda iz rujna 2009. godine. Najveća promjena, pojasnio je Zdravko Zrinušić, uočava se na smanjenju ulaganja u udjele u investicijskim fondovima i povećanju ulaganja u državne obveznice. Utjecaj krize i na svjetskoj je razini ostavio trag kroz različite posljedice, ugroženiji su osiguravatelji i reosiguravatelji s rizičnijim plasmanima. Podsjetio je i na slučaj osiguravajuće kompanija AIG koja je iskazala gubitak od 13 milijardi dolara te na procjenu Međunarodnog monetarnog fonda da su štete za osiguranje po osnovi izravne izloženosti krizi na hipotekarnom tržištu Sjedinjenih Država iznosile između 160 i 250 milijardi dolara.

Iskorak u regiju
“Virus” svjetske financijske krize na ovdašnjem tržištu ne može se dulje zadržati zbog njegove plitkoće, vjeruje Zrinušić. Međutim, neizravne posljedice zbog skupljega kapitala i manje potražnje, posebno izražene na životnim osiguranjima, neće zaobići ni hrvatske osiguratelje. Model specijaliziranih osiguratelja, podsjetio je, potvrdio se kao lošija opcija upravo zbog nedostatka diverzifikacije portfelja. Tako je 2007. na životna osiguranja otpadalo gotovo 28% od ukupne premije, a na kraju rujna 2010. prisvajala su 24,7% premije. Izvjesno je, opominje Zrinušić, smanjenje profitabilnosti industrije kao i rast troškova reosiguranja. Zbog mogućeg povećanja i cijene transfera rizika osiguratelji se nalaze na velikoj kušnji – zadržati aktualne cjenike ili možda ipak pojeftiniti neke usluge radi prilagodbe tržištu i klijentima oslabljene kupovne moći. Iako će recesija ostaviti određenog traga, ugovorena premija bila je i bit će dostatna za pokriće rizika iz poslovanja, režijskih troškova, a ostvarit će se i određeni profit, zaključuje prvi čovjek najveće domaće osiguravateljske kuće. Društvo koje vodi planira agresivniji iskorak u regiju sljedećih godina, ali ne akvizicijama zbog mogućih prikrivenih problema, već samo “greenfield” investicijama, najavio je Zrinušić.