HUP – Udruga geodetsko geoinformatičke struke započela je aktivnosti na izradi dokumenta radnog naslova “Strategija razvoja geodetske djelatnosti u Republici Hrvatskoj”.

Naime, nastupom krize i recesije u Hrvatskoj te padom investicija u gradnji poduzetnici geodeti našli su se pred mnogobrojnim poslovnim izazovima, ali i problemima. S druge strane nesređene zemljišne evidencije predstavljaju prepreku novim investicijama kao i razvoju društva u cjelini. Međutim, sređivanje zemljišnih evidencija teče sporo i otežano. Od oko 3350 katastarskih općina zemljišne evidencije se za oko 70% zasnivaju na austrougarskoj izmjeri iz 19. stoljeća, a tek za stotinjak je izrađena nova. Premda su zemljišne knjige i katastar “prepisani” u digitalni oblik, međusobno su neusklađeni te često ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Napore Državne geodetske uprave dovoljno ne prate sudstvo i Ministarstvo pravosuđa, zbog čega deseci već dovršenih katastarskih izmjera i izrađenih katastarskih operata godinama stoje i čekaju obnovu zemljišne knjige. Sređivanje zemljišnih evidencija nije trošak, već čista dobit, “win-win” za sve. Nakon dovršetka katastarske izmjere rastu prihodi lokalne samouprave s osnove komunalnog doprinosa i naknada, država profitira od višestrukog povećanja pravnog prometa nekretnina, a vlasnici imaju “čiste papire” na osnovi kojih mogu imovinu prodati, zadužiti ili urednu ostaviti nasljednicima. Stostruko se smanjuje broj imovinsko-pravnih sporova. Često najavljivan porez na imovinu, odnosno porezno rasterećenje rada na ime oporezivanja imovine, ne može se pravično izvršiti bez sređenih zemljišnih evidencija.

Poljoprivreda
Hrvatska poljoprivredna proizvodnja stagnira i nepripremljena ide u Europu, a poljoprivredni proizvodi se uvoze čak iz Kine. Među većim problema poljoprivrede su usitnjenost parcela i neekonomičnost poslovanja na malim poljoprivrednim površinama, a posljednja komasacija u Hrvatskoj izvršena je prije 20-ak godina. Za poticaje u poljoprivredi u posljednjih 10 godina utrošeni su deseci milijardi, a za komasacije ni jedna jedina kuna. Nije donesen ni Zakon o komasaciji, koji je odlukom Vlade trebalo usvojiti još 2000. godine. Bez uređenja poljoprivrednog zemljišta, kroz postupke komasacije, nema moderne i ekonomski isplative poljoprivredne proizvodnje. Geodetska operativa u Hrvatskoj je dovoljno jaka (među najjačima u regiji) i mogla bi u razumnom roku katastarski izmjeriti područja veće gospodarske, turističke i poljoprivredne važnosti. Interes za financiranje katastarskih izmjera pokazuju jedinice lokalne i regionalne samouprave kao i vlasnici zemljišta i nekretnina. I komasacije bi se mogle financirati iz različitih europskih fondova. Očito je da ima posla, ima i sigurnih izvora financiranja, ali vrijeme prolazi, a nema konkretnijih pomaka. U međuvremenu broj nezaposlenih geodeta i geometara dramatično raste (42% u zadnjem tromjesečju 2010. godine), a sve više geodetskih tvrtki posluje s gubitkom. Udruga će nakon dovršetka dokumenta s početka ovog teksta nadležnim državnim tijelima, ali i široj javnosti ukazati na nužnost intenziviranja aktivnosti na sređivanju zemljišnih evidencija u Republici Hrvatskoj.