Preko Metroa 87 tvrtki iz Srbije izveze više od 700 proizvoda. Mahom su to privatne robne marke koje srpske kompanije proizvode za tog “Cash & Carry” trgovca. Podatke o izvozu iznio je nedavno za B92 regionalni direktor Metroa Kristian Mils ističući da ta kompanija svim lokalnim proizvođačima nudi mogućnost dugoročnog razvoja i partnerstva. Jesu li i hrvatske tvrtke dobile model takve suradnje te koliko su je iskoristile nakon što je Metro 2001. otvorio prvi objekt u Hrvatskoj?

“Metro posluje u 30 zemalja Europe, Azije i Afrike, no poslovna filozofija svugdje je ista. Njegujemo intenzivnu suradnju s domaćim tvrtkama pa se na našim policama nalazi oko 70 posto proizvoda nastalih kod lokalnih prehrambenih proizvođača”, pojašnjava direktor marketinga Igor Kotaran. Istovjetan pristup provodi se i u Hrvatskoj. Vrlo intenzivno, kaže, surađuju s hrvatskim proizvođačima koji za Metro rade pojedine artikle za robne marke Aro, Rioba, Fine Food i druge. “Svaki proizvođač robnih marki za Metro u Hrvatskoj potencijalni je dobavljač i za ostala tržišta na kojima poslujemo. Potpisivanjem ugovora i plasmanom proizvoda u hrvatske Metro centre tvrtke ulaze u međunarodnu bazu proizvođača i postaju kandidati za sve natječaje. Mogu biti međunarodni dobavljač za više zemalja odjednom ili lokalni za pojedinu zemlju”, iznosi Kotaran. Zajedno s akreditiranim revizorima proizvodnje Metro intenzivno surađuje s hrvatskim tvrtkama na poboljšanju kvalitete proizvodnje kako bi postale što konkurentnije i povećale mogućnost plasmana proizvoda pod nazivima Metroovih robnih marki na ostala tržišta.

“Dosad je tek desetak proizvođača iz Hrvatske prepoznalo priliku i uspješno plasira proizvode na druga tržišta”, kaže Kotaran, ali ne otkriva njihova imena. Svojedobno je izvozni potencijal preko polica Metroa prepoznao Kraš izvozom Griotta u Rusiju. Od ostalih trgovaca u vlasništvu inozemnoga kapitala, unatoč upitu poslanom na desetak adresa, jedino su iz Mercatora uzvratili konkretnim podacima. “Hrvatski proizvođači artikala za trgovačku marku Mercator plasiraju se kroz maloprodajnu mrežu i na druga Mercatorova tržišta na području jugoistočne Europe”, potvrđuje glasnogovornica Lea Marcijuš. Pretežno su to konditori, kompanije poput Zvečeva, Kraša, Koestlina, Kandita, dok asortiman proizvoda tvrtki Dukat, Vrana Modicus ili Adonai kroz brend trgovačke marke izvoze u Sloveniju i/ili BiH. Marcijuš izdvaja poslovno partnerstvo Mercatora s M grupom iz Podravskih Podgajaca koja proizvodi bezalkoholna, gazirana i negazirana pića, sirupe bez GMO sirovina te PET-ambalažu. Surađuju uspješno od 2006. tako da M grupa u maloprodajnu mrežu, kroz trgovačku marku, plasira i do 50 posto vlastitih proizvoda, uglavnom na hrvatsko i slovensko tržište.

Iskustvo iz Metroa

Ni količina ni interesa
Metro je pokušao posebno potaknuti izvoz povrća i voća hrvatskih proizvođača, no projekt zasad nije uspio. Razlog je, neslužbeno nam otkrivaju u Metrou, ne samo u količinama nedostatnim za proizvodnju već i u slabom interesu ovdašnjih proizvođača za prilagodbu proizvodnje i certificiranje. U tim postupcima hrvatski proizvođači znatno zaostaju za srpskim, koji su vrlo aktivni u uvođenju sustava nadzora kvalitete i certificiranja proizvodnje.