Kao Industrijska revolucija u 18. i 19. stoljeću, šira upotreba Interneta osamdesetih godina 20. stoljeća neosporno je počela mijenjati svijet, otvarajući mogućnosti, povezivati. Tehnologija nikad nije brže napredovala i mijenjala se bržim tempom. Tako je ubrzo naša realnost postao Internet of Things (IoT), u slobodnom prijevodu Internet stvari, što podrazumijeva spajanje bilo kojeg uređaja na internet. Takvi uređaji mogu slati i primati informacije, a to ih čini pametnima.

Svi smo čuli za pametne satove, pametne narukvice, pametne lokote/brave, pametne termostate, pametne žarulje i druge vrste pametnih uređaja iz naših domova i poslovnih prostora koji se pale i gase preko mobilnih aplikacija. Naše kuće i automobili postali su “pametniji” nego ikada prije, a infrastruktura koja nas okružuje (dizala, ulica, rasvjeta, semafori) sadrže senzore neophodne za održavanje i sigurnost.

Uređaji koji tako funkcioniraju imaju novu razinu digitalne inteligencije koja im omogućuje komuniciranje i razmjenu podataka u realnom vremenu bez potrebe za ljudskom intervencijom. Cilj ove tehnologije je pojednostaviti život i osloboditi nas obavljanja rutinskih i monotonih poslova.

Gdje se sve susrećemo s Internetom stvari?

Jedan od primjera primjene IoT-a svakako je upravljanje gradskim prometom pomoću adaptivnog semaforskog sustava, odnosno optimiziranje semaforskih programa kako bi se uravnotežilo vrijeme prolaska vozila i prosjeka zaustavljanja na cestama.

Pametna parkirališta još su jedan primjer gdje IoT može pomoći kod brojanja automobila koji su ušli i izašli iz zgrade ili parkirališta. Takva informacija dolazi do korisnika, koji ne mora više lutati po parkiralištu u potrazi za mjestom kojeg nema. Osim toga, specifične aplikacije mogu pomoći u pronalaženju automobila, ako zaboravite gdje ste parkirali.

IoT se koristi i u arhitekturi u praćenju vibracija na zgradama, a podaci mogu pomoći u određivanju treba li obnoviti određene dijelove zgrade te procijeniti kolika je vjerojatnost da će se dogoditi oštećenje.

IoT ima primjenu i u poljoprivredi gdje pametni uređaji mogu odrediti najbolje vrijeme za berbu, na temelju kemijskog sastava tla odabrati najbolju vrstu gnojiva te registrirati razinu vlage u tlu, a senzori mogu odrediti optimalnu količinu vode koja treba određenim biljkama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kroz Internet of Medical Things (internet medicinskih stvari), medicinski uređaji u realnom vremenu prate stanje pacijenta i mogu obavijestiti liječnika kada prepoznaju srčani udar ili sličnu hitnu situaciju.

Pametna mreža, jedna od industrijskih aplikacija IoT-a, omogućava praćenje podataka vezanih za ponudu i potražnju električne energije. Pomoću IoT-a, distributeri električne energije lakše mogu upravljati prekidima opskrbe električnom energijom, procijeniti stanje mreže i tako izbjeći kvarove i jamčiti pouzdanost opskrbe. Također, omogućava korištenje obnovljivih izvora energije.

Koje su mane ili izazovi Interneta stvari?

Internet stvari (IoT) ima mnogo prednosti i mogućnosti, ali također ima i određene mane i izazove. Neki od glavnih izazova uključuju:

Sigurnost: Jedan od najvećih izazova IoT-a je sigurnost. Povezivanje uređaja putem interneta otvara vrata za potencijalne cyber napade, hakere i zloupotrebe podataka. Nedovoljna zaštita uređaja i nedovoljno osigurane mreže mogu dovesti do krađe podataka, prekida usluga ili čak kontrole nad uređajima od strane neovlaštenih osoba.

Privatnost: IoT uređaji prikupljaju ogromne količine podataka o korisnicima i njihovom okruženju. Nedostatak jasnih regulativa i pravila za upravljanje ovim podacima može dovesti do kršenja privatnosti korisnika.

Kompatibilnost: IoT uređaji često dolaze od različitih proizvođača i rade na različitim platformama, što može dovesti do problema s kompatibilnošću i integracijom, što može biti izazov korisnicima.

Pouzdanost: Kako se IoT mreže šire, pouzdanost postaje ključni faktor. Uređaji koji se oslanjaju na povezanost s internetom mogu biti podložni kvarovima, prekidima mreže ili sporom odzivu.

Zagušenje mreže: Povećanje broja uređaja povezanih na IoT mrežu može dovesti do zagušenja mreže, usporavajući komunikaciju i odziv uređaja.

Dugoročna podrška: Brza evolucija tehnologije može dovesti do toga da uređaji postanu zastarjeli i nepraktični u relativno kratkom vremenskom periodu. Nedostatak dugoročne podrške od strane proizvođača može uzrokovati probleme s održavanjem i nadogradnjom uređaja.

No, treba napomenuti da za sve izazove postoji odgovor. Ponajbolja rješenja za ova pitanja su Cisco rješenja koja u Hrvatskoj implementira KING ICT. Jedna od najpoznatijih upravljačkih platformi koja tvrtkama može pomoći u povezivanju proizvoda na Internet i upravljanju svojim IoT uslugama je svakako Cisco IoT Control Center.

Prednosti koje IoT nosi za tvrtke

Internet of Things uvođenjem dodatnih proizvoda i usluga tvrtkama pruža konkurentnost i rast. Neke tvrtke koriste IoT za praćenje svojih proizvoda kako bi bolje razumjele kako ih korisnici koriste. Uvid u to kako kupac koristi proizvod, može pomoći da proizvod dobije dodanu vrijednost.

Opcija machine learninga omogućuje proizvodu bolju adaptaciju, bez potrebe da fizički dodirujete bilo koji uređaj. Ne morate slati zaposlenike u potencijalno opasne situacije kako bi popravili neispravan proizvod, što je osobito korisno za proizvodnu industriju jer se industrijskim aplikacijama može upravljati bez rizika. Ažuriranja se vrše na daljinu umjesto osobno, što štedi vrijeme i novac.

Pametni uređaji u našim kućama, stanovima i autima također mogu slati informacije o funkcioniranju proizvoda kao i o eventualnim kvarovima koje je često moguće riješiti prije nego ih korisnik prijavi putem korisničke podrške. Cilj je riješiti problem prije nego ga korisnik primijeti što u konačnici utječe na zadovoljstvo i zadržavanje kupaca te povećani profit.

Bez obzira na sve izazove koje IoT nudi, ako želimo komfor, razvoj tehnologije i napredak, olakšavanje i ubrzavanje poslovnih procesa, čini se da zasad nema isplative i održive alternative digitalnoj povezanosti i “pametnim” stvarima, stoga je potrebno za kormilom imati najbolja rješenja i stručne implementatore.

* Sadržaj omogućio KING ICT