Stečajni upravitelj TŽV Gredelj: Evo vam cijela istina zašto radnicima dijelim otkaze!

Autor: Suzana Varošanec , 28. kolovoz 2014. u 12:20
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Podsjećaju na cijeli niz okolnosti.

U posljednje vrijeme iz TŽV Gredelja stizali su prilično jasni signali da u njegovom stečaju ne cvjetaju ruže, i to počevši s otkazivanjem viška zaposlenih zbog manjih poslovnih narudžbi. Danas je stigla i potvrda lošeg stanja. U informaciji o tijeku tog stečaja upućenoj javnosti stečajni upravitelj Pero Hrkač najavio je opet novu rundu otkaza već od 1. rujna 2014. Naime, Gredelj d.o.o. u stečaju, kako se to i iznosi na početku njegovog priopćenja, od navedenog će datuma zapošljavati 496 radnika, a stečajni nije produžio ugovore o radu za 235 zaposlenika. 

Iz tvrtke poručuju da je to posljedica smanjenja, odnosno izostanka očekivanih i naručenih poslova u 2014. godini, a radi točnijeg i potpunijeg informiranja javnosti podsjećaju zapravo na cijeli niz okolnosti.

Inače, valja reći da je riječ o iznimno sadržajnom očitovanju koje vrvi značajnim podacima, kronološki poredanima po biznis događajima koji su obilježili sam tijek dosadašnjeg stečaja. No, iznose se i značajni prigovori, kao i optužbe na račun države uključujući i HŽ, a li i banaka (susprezanje garancija). Najcrnje su, pak, prognoze u slučaju likvidacije Gredelja jer bi učinak iste na cjelokupni željeznički sustav značio gubitak mogućnosti obavljanja servisa i popravaka lokomotiva, vlakova i vagona u Hrvatskoj.

U tom bi se slučaju vozni park Hrvatskih željeznica  morao servisirati u susjednim zemljama kao što su Rumunjska i Srbija, prijetnja je koju posebno ističe stečajni. 

S obzirom na sve što je izneseno, Hrkačeva bitka za opstanak Gredelja vodi se i kroz najnovije iscrpno priopćenje pod parolom 'moja istina'. Iako predstavlja pokušaj skretanja pozornosti n a probleme i da je 'pet minuta do 12', pitanje je zapravo zašto o svemu šute vjerovnici osim radnika koji su u najnezahvalnijoj poziciji. 

u svom priopćenju stečajni navodi da je Gredelj upisano je u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem 080090216, kao društvo u 100 %-tnom  vlasništvu HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

Društvo je sudu podnijelo prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dana 17. rujna 2012. godine pozivajući se na postojanje stečajnih razloga, te prilažući dokumentaciju. Kako je društvo kao dužnik priznalo postojanje stečajnih razloga, to je rješenjem Trgovačkog suda Zagreb otvoren stečajni postupak dana 01.listopada 2012. godine. U trenutku otvaranja stečajnog postupka društvo je zapošljavalo 1464 radnika. Zaposlenicima prije otvaranja stečajnog postupka nisu isplaćene plaće za kolovoz i rujan 2012. godine. Poslovne aktivnosti su gotovo obustavljene, kao posljedica blokade žiro računa koja je trajala neprekidno od 8. rujna 2012. (21 dan). Zbog otvaranja stečajnog postupka otkazani su ugovori o radu svim zaposlenicima s otkaznim rokom od 30 dana.

No, zahvaljujući interesu i ažurnosti poslovnih partnera poput dugogodišnjeg američkog partnera tvrtke National Railway Equipment završeni su ugovoreni poslovi prije otvaranja stečajnog postupka, a bez ikakvih dodatnih osiguranja. Kao dokaz dobro izvršenih radova i povjerenja dogovoreni su i novi poslovi vezani uz rekonstrukciju i modernizaciju i to ukupno deset lokomotiva serije GT26, dvije lokomotive serije G26 i izradu još četiri glavnih okvira za lokomotive. Svaki ugovoreni novi projekt dokazuje želju američkog partnera za daljnju suradnju, navodi Hrkač i nastavlja: Svi ugovoreni poslovi uspješno su okončani ili su pred završetkom.

Nadalje, Gredelj je tijekom poslovanja u stečaju (takvu odluku su donijeli i potvrdili i vjerovnici na Skupštini 12. prosinca 2012.) nastavilo rad i to isporukom 108 popravljenih i moderniziranih putničkih vagona za Hrvatske željeznice, isporukom pet popravljenih vlakova za Hrvatske željeznice, zatim isporukom 21 popravljene i obnovljene lokomotive za HŽ Cargo, isporukom jedne popravljene lokomotive za HŽ Putnički prijevoz, isporukom dvije lokomotive za Petrokemiju Kutina, nadalje od izvoznih projekata, isporukom popravljenog elektromotornog vlaka, dvije popravljene i modernizirane lokomotive te tri popravljena i obnovljena kušet vagona i četiri popravljena putnička vagona za Željeznice Crne Gore, zatim isporukom rekonstruirane i modernizirane dizel-električne lokomotive za željeznice Kosova, preuzimanjem od naručitelja talijanskih državnih željeznica Trenitalia dva kušet vagona, isporukom 30 glavnih okvira za lokomotive za naručitelja tvrtku NRE, isporukom 64 okvira okretnih postolja za lokomotive za tvrtku EMD, isporukom 38 okretnih postolja Y25 za Elektroprivredu BiH te isporukom ukupno trideset (30) dizelskih lokomotiva serije GT26 za krajnjeg naručitelja državne željeznice Maroka koje su proizvedene u suradnji s američkom tvrtkom NRE, a sve temeljem sklopljenih ugovora. Društvo je obavljalo i remont dizel motora i kompresora u Nuklearnoj Elektrani Krško.

Nakon otvaranja stečajnog postupka izvršena je organizacijska i financijska reorganizacija tako da je društvo od 1.studenog 2012.g. zapošljavalo 998 radnika. Oni su tijekom poslovanja u stečaju u 2013. godini imali neto plaće od 2.789,94 do 12.114,94 kuna, uz prosječnu neto plaću od 4.840,00 kuna. Rezultati takve reorganizacije ogledali su se u financijskim izvješćima za 2012. i 2013. godinu.

Međutim, on napominje da je poslovanje u stečaju opterećeno i nizom teškoća koje nisu očekivane niti objektivne, te navodi desetak godina očekivan i pripreman projekt izrade 44 vlaka za potrebe Hrvatskih željeznica koji nije obuhvatio Gredelj, iako se to očekivalo, s obzirom na to da je zatražena potvrda da Gredelj kao poslovni partner i izvršitelj dijela posla raspolaže stručnom podrškom, strojevima i alatima, te adekvatnim prostorom. Dugo očekivan i pripreman posao, unatoč čestim obećanjima u javnosti, nije tako dospio do Gredelja, no pored toga izostali su i redoviti poslovi tekućeg održavanja voznog parka Hrvatskih željeznica, kao društava iz iste grupe, pa i vlasnika Gredelja.

Primarna djelatnost Tvornice željezničkih vozila Gredelj je proizvodnja, popravak i modernizacija željezničkih vozila, a kako u zadnje vrijeme Hrvatske željeznice ne šalju na održavanje, popravak i remont svoja vozila, time direktno doprinose da Gredeljevi kapaciteti nisu zaposleni. Ponovno, nažalost, veliki broj radnika nije potreban. Maćehinski odnos vlasnika i države vidljiv je iz sljedećih podataka:

 

Hrvatske željeznice, dakle, ne šalju na održavanje, popravak i remont svoja vozila i motore u Gredelj, nego u isto vrijeme, na primjer, motore šalju na popravak u Belgiju. Za takav posao stranom izvođaču uredno plaćaju i za to su osigurana sredstva. Istovremeno, Gredeljevi kapaciteti ostaju nezaposleni, a radnici bez novih ugovora o radu. Tome treba dodati da postoji problem naplate potraživanja za izvršene poslove, čime se dovode u pitanje namjere Hrvatskih željeznica prema svom održavatelju i proizvođaču vozila.

Poslovna banka društva unatoč pozitivnim rezultatima i stanju računa odbila je izdati garancije za međunarodne natječaje, čime je društvo onemogućeno u sudjelovanju na natječajima. Radi se o natječaju u Maroku za izradu 50 putničkih vagona. S obzirom na dosadašnju uspješnu suradnju s naručiteljem Gredelj je imao velike izglede za dobivanje tog posla.

Općoj negativnoj klimi i ozračju doprinijeli su i napisi u medijima kojima se poslovanje u stečaju stigmatizira i omalovažava. Napisi su paušalni i nedorečeni, često u negativnom kontekstu. Stječe se dojam da su neprovjereni  i zlonamjerni, a u svakom slučaju štetni. Tijekom stečajnog postupka, a radi se o gotovo dvije godine, uredno su isplaćene plaće zaposlenicima, božićnice, regresi, poklon za djecu, sve obveze prema državi iz plaća i sve dospjele porezne obveze. Također se uredno podmiruju obveze prema dobavljačima roba i usluga. Pred kraj se iznosi zanimljiv  podatak. Naime, ne samo da je Gredelj bio predmet interesa potencijalnih kupaca, koji su iskazivali veći ili manji interes za kupnju ili različite oblike stjecanja vlasništva, nego je ponuda od 86 milijuna dolara odbačena, odnosno prešućena. Najupečatljivija je, tvrdi, bila ponuda tvrtke NRE za otkup tražbina. Riječ je o poslovnom partneru s kojim Gredelj surađuje u proizvodnji lokomotiva 10 godina koji je ponudio ukupan iznos od 85 milijuna dolara kojim bi se u različitim postotcima namirile sve grupe vjerovnika.

Razlučni vjerovnici (tzv. Privilegirani vjerovnici) inzistirali su na 100 %-tnom namirenju svojih potraživanja, što nije bilo prihvatljivo kupcima, a dio tih vjerovnika nije ni odgovorio  na primljene ponude. Stečajni vjerovnici koji nemaju osigurane tražbine nisu adekvatno odgovorili na ponudu, za razliku od radnika kojih je 96 posto prihvatilo ponudu.

Priopćenje završava na sljedeći način: "Ovakva ekskomunikacija i stigmatizacija društva u domaćem poslovnom okruženju doveli su do smanjenja obima poslovanja, a što ima za posljedicu i smanjenje broja potrebnih zaposlenika. Poslovni partneri i struka upozoreni su na posljedice koje nastaju obustavom djelatnosti, rasipom stručnog kadra i slično. Međutim, čini se da će posljedice izostanka dugoročnih planova i odluka o smjeru i vođenju područja željezničkog prometa opet snositi porezni obveznici RH. U slučaju obustave poslovanja društva Gredelj, kao društva s više od 120 godina tradicije u proizvodnji i servisiranju željezničkih vozila, s važećim licencama za stručne popravke, verifikacijom rada na međunarodnom tržištu, stručnim i licenciranim kadrom, adekvatnim i potrebno opremljenim prostorom, više ne postoji mogućnost obavljanja servisa i popravaka lokomotiva, vlakova i vagona u RH. U tom slučaju vozni park će se morati servisirati u susjednim zemljama kao što su Rumunjska i Srbija.

Naravno da će i gašenje radnih mjesta dovest do mnogostrukih posljedica, o čemu bi svi trebali voditi računa, a osobito sindikati u svojim nastupima i aktivnostima."

 

Komentari (1)
Pogledajte sve

Kako moze jedna firma sa hrvatskim placama u svojoj ponudi biti dva puta skuplja od firme iz Belgije? Ali kad vidim da vi sve te dodatke na place redovno isplacijete i da ste na to ponosni, onda mij je jasno da vam je produktivnost vjerojatno samo na 30% u odnosu na vase kolege iz Belgije. Zasto bi HZ podrzavao vas nerad i placao duplo skuplje vase usluge, nego sto ih moze dobiti na drugom mjestu? Samo zato da vi ne propadnete?

New Report

Close