U povodu obilježavanja Dana Hrvatskih voda s direktorom Hrvatskih voda Jadrankom Husarićem razgovarali smo o poslovanju tvrtke, novim ulaganjima u vodno gospodarstvo te velikim poplavama koje su nedavno pogodile Hrvatsku. “Poslovanje Hrvatskih voda u prvoj polovici 2010. je stabilno i s obzirom na gospodarsku krizu koja obilježava ovu godinu, može se ocijeniti i vrlo dobrim. Ukupni prihodi iznose oko 843 milijuna kuna, što je 13% manje nego u istom razdoblju 2009.”, kaže Husarić. Prvo polugodište 2010. obilježeno je uvođenjem promjena na temelju novog Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, što se najsnažnije odrazilo na izvorni prihod – vodni doprinos. Naime, od siječnja ove godine 8% naplaćenoga vodnog doprinosa postaje prihod jedinica lokalne samouprave, a Vladinom uredbom od srpnja primjenjuje se niža tarifa za obračun vodnog doprinosa za 25%. “S obzirom na okolnosti, planirani prihod vodnog doprinosa izmjenama i dopunama Financijskog plana, na koji je Hrvatski sabor dao suglasnost, smanjio se za 140 milijuna kuna”, ističe Husarić.

Znači li to da su i ulaganja smanjena?
Kroz prvo polugodište 2010. stanje ugovorenih planskih pozicija i provedba javne nabave je na zadovoljavajućoj razini. Sada je u završnoj fazi odabir najpovoljnijih ponuđača u procijenjenom iznosu od 180 mil. kuna za radove obnavljanja detaljnih melioracijskih građevina, 245 mil. kuna za Projekt unutarnje vode, 60 mil. kuna za Projekt Jadran II. faza, 306 mil. kuna za IPA projekte, 220 mil. kuna za pripremu projektne dokumentacije za fondove EU. U svibnju i lipnju izvršene su značajne aktivnosti u provedbi mjera obrane od poplava tako da je za ove poslove izvođačima isplaćeno 23,2 mil. kuna. Također je procijenjeno da na poplavljenim područjima za provedbu sanacija šteta i interventnih radova u okviru programa održavanja i obnavljanja vodotoka, vodnih građevina i vodnoga dobra potrebno osigurati 51,9 mil. kuna, što je i učinjeno u izmjenama i dopunama Financijskog plana za 2010. godinu. Vlada je podržala i dodatno financiranje oko 150 projekata za koje postoji građevinska dozvola i kojima se može potaknuti gospodarska aktivnost. Riječ je o ulaganjima u investicije vodoopskrbe u iznosu od 215 mil. kuna, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda 705 mil. kuna i obrane od poplava 115 mil. kuna.

Imaju li Hrvatske vode problema s nelikvidnošću?
Financiranje aktivnost provodi se najvećim dijelom iz vodnih naknada koje plaćaju korisnici vodnog sustava, odnosno onečišćivači voda i koje predstavljaju izvorna sredstva, dok se u jednom manjem dijelu financiraju iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave te ostalih izvora. Upravo iz tako postavljenog sustava proizlazi važnost i utjecaj poslovanja Hrvatskih voda na poslovanje ostalih sudionika u vodnom sektoru te ekonomski rast i razvoj zemlje. Hrvatske vode su u 2009. poslovale racionalno, sigurno i uspješno. Pritom je važnu ulogu imalo upravljanje likvidnošću. Tako su 2009. Hrvatske vode sve obveze izmirivale u vremenu njihova dospijeća, odnosno u prosječnom vremenu plaćanja do 30 dana, a isto se nastavlja provoditi i ove godine.

Poplave

Bili smo svjedoci velikih poplava, koliko se stanje može popraviti i kolika ulaganja to iziskuje?
Procjenjuje se da poplave potencijalno ugrožavaju oko 15% državnoga kopnenog teritorija, od čega je veći dio danas zaštićen različitim razinama sigurnosti. Ovogodišnjim poplavama bila su ugrožena područja u pet slavonskih županija, u Lici, u dolini Neretve i na nekim krškim poljima, naročito na području Imotsko-bekijskog polja u Dalmaciji. Iskustva su pokazala da je stanje zaštite od poplava naših velikih rijeka uglavnom dobro, a da se problemi javljaju na malim bujičnim sljevovima. Stanje zaštite od bujičnih poplava može se znatno popraviti, što Hrvatske vode sustavno rade. Strategijom upravljanja vodama predviđeno je ulaganje od 10,8 milijardi kuna u zaštitne sustava i oko 915 mil. kuna godišnje za redovito održavanje.

Koji je ključni problem hrvatskog sustava upravljanja vodama i vodnoga gospodarstva?
Među ključnim problemima je velik broj komunalnih društava koja su osnovale jedinice lokalne samouprave. Jedna od odrednica Strategije upravljanja vodama govori o potrebi reformiranja komunalnog sektora. Naime, državna politika bi trebala poticati ujedinjavanje isporučitelja komunalnih usluga i njihovu specijalizaciju prema vodnokomunalnoj djelatnosti. Jedan od prvih koraka je i osnivanje Vijeća za vodne usluge, čiji je zadatak osigurati zakonitost u području cijena usluga i naknada. Posebno je važno donijeti dvije uredbe: o najnižoj cijeni vodnih usluga i o mjerilima ekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga.