“Jadranski naftovod ne posluje direktno na ruskom tržištu, ali je Uredbom Vijeća (EU) 2022/428 od 15. ožujka 2022. godine o izmjeni Uredbe (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini obuhvaćen Ugovor o transportu sirove nafte koji je Janaf d.d. sklopio s kompanijom NIS a.d. za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine”, naveli su iz Janafa u obavijesti o utjecaju rusko-ukrajinske krize koja je objavljena putem Zagrebačke burze.

Tim su ugovorom, kako se nadalje navodi, “rezervirani transportni kapaciteti Janafa po načelu ‘puno za prazno’ u ukupnoj količini od 3.200.000 plus/minus 10 posto nafte nafte te se isti, ukoliko ne dođe do promjena, neće moći dalje realizirati od dana 15. svibnja 2022. godine, sve dok ranije navedene mjere ograničavanja, kako su propisane Uredbom Vijeća (EU) 2022/428, budu na snazi”.

Vučić:

‘Srbija je u užasnoj poziciji: Nafte nemamo, rusku ne smijemo uvoziti, ne možemo ni do arapske… Bez toga ne postojimo’

“S obzirom da trenutno nije moguće predvidjeti potencijalno trajanje i budući intenzitet mjera ograničavanja, nije moguće procijeniti sve učinke predmetne mjere ograničavanja te iste ne bi ugrozile financijski položaj i poslovanje Janafa u 2022. godini”, ističu iz Janafa.

Naglašavaju i da tvrtka svakodnevno prati razvoj događaja i u stalnom je kontaktu s korisnicima sustava.

“Također, prate se mjere Vlade RH, EU i nadležnih institucija, procjenjuju se rizici i mogućnosti njihova ublažavanja. Janaf može prilagoditi svoje poslovanje zahtjevima korisnika i alternativnim scenarijima poslovanja na tržištu transporta nafte te skladištenja nafte i naftnih derivata”, ističu iz Janafa, u kojem temeljem trenutno dostupnih informacija ne očekuju značajna negativna odstupanja u poslovanju tvrtke.

Inače, Janaf je polovicom siječnja 2022. objavio da je s NIS-om sklopio ugovor o transportu sirove nafte u ovoj godini.

NIS je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta, koji drži 56,15 posto dionica, dok Republika Srbija ima 29,87 posto dionica, a mali dioničari 13,98 posto dionica.

Europska unija je sredinom ožujka formalno potvrdila četvrti paket sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, koji uključuje zabranu investicija u ruski energetski sektor, izvoz luksuzne robe i zabranu uvoza proizvoda od čelika iz Rusije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sankcije uključuju zabranu svih transakcija s određenim državnim poduzećima, pri čemu je na popisu objavljenom u službenom glasilu EU-a među desetak državnih poduzeća naveden i Gazprom Neft.

Sankcije također uključuju i zabranu pružanje bilo kakvih usluga agencija za kreditni rejting za bilo koju osobu iz Rusije ili pravni subjekt, proširenje popisa osoba povezanih s ruskom obrambenom i industrijskom bazom, kojima se uvode jača izvozna ograničenja u pogledu proizvoda dvojne namjene, zabranu novih ulaganja u ruski energetski sektor, uvođenje sveobuhvatnih ograničenja izvoza opreme, tehnologije i usluga za energetsku industriju, daljnja ograničenja u trgovini željezom i čelikom, kao i luksuznom robom.

Osim, toga, sankcije su uvedene i protiv ključnih oligarha, lobista i propagandista koji promoviraju narativ Kremlja o situaciji u Ukrajini, kao i ključnih  tvrtki u sektorima zrakoplovstva, vojske i dvostruke namjene, brodogradnje i strojogradnje.