Od ukupnog broja novozaposlenih u Vukovarsko-srijemskoj županiji prošle i početkom ove godine 60 posto našlo ih je posao u Drvnoj industriji Spačva d.d. u Vinkovcima. Vukovarska županija ima gotovo 20.000 nezaposlenih. Budući da se stopa nezaposlenosti godišnje smanjuje samo dva posto, za pohvalu je tristotinjak novootvorenih radnih mjesta u Spačvi na prijelazu prošle i ove godine.

Proširiti usko grlo
Spačva je u 2004. imala 740 radnika, iduće godine 831, a u srpnju ove bilo ih je zaposleno tisuću. U travnju ih je radilo još više, čak 1050, no broj se smanjio iz više razloga. Glavni je bio loša kvaliteta drva koje uobičajeno u proljeće isporučuju Hrvatske šume i premalih kapaciteta sušare pa se drvo moralo više izvoziti nego što bi se moglo preraditi. Dario Puljiz, predsjednik Uprave Spačve, objašnjava da će nakon proširenja kapaciteta sušara koje će imati volumen od tri tisuće kubika drva najesen ponovno moći primiti i daleko više ljudi, možda i dvije stotine. Sušare su obično, kaže, uska grla u proizvodnji, a kada povećaju njihov kapacitet, više neće izvoziti piljenu građu i poluproizvode jer će ih u Spačvi osušiti i preraditi.

Posljednje dvije godine
Spačva je investirala oko devet milijuna eura. U 2005. kupljen je vertikalni furnirski nož i nova oprema u pilani i doradi, sagrađena sušara, rekonstruirana kotlovnica i uvedena nova linija panel parketa. Iskoristiti otpad Ove godine ulaže se ponovno u sušaru, nove linije, povećanje kapaciteta briketirnice i u građevinske objekte, što će stajati još četiri milijuna eura. Investicije su u završnoj fazi i sve će biti u funkciji do 15. rujna. Što se tiče daljnjih planova, u Spačvi će iduće godine ulagati u vlastitu termocentralu koja će proizvoditi električnu i toplinsku energiju od drvenog otpada, a krajem ove godine u proizvodnju peleta, novog i u nekim europskim državama vrlo raširenog energenta. Za gradnju termoecentrale u Spačvi naručili su izradu dviju zasebnih studija. Ukupni prihod Spačve od 178 milijuna kuna u prošloj godini svrstao je ovu industriju na 372. mjesto među 500 najvećih kompanija u Hrvatskoj. Dobit u šest mjeseci ove godine iznosi 6,6 milijuna kuna i u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem manja je oko pola milijuna kuna. Pad dobiti nastao je, tumači Dario Puljiz, zbog višekratnog poskupljenja sirovine, tečajnih razlika, slabije kvalitete sirovine, poskupljenja nafte te rasta plaća za oko sedam posto.

Najviše čvoru
U ovoj godini u Spačvi planiraju ostvariti 220 milijuna kuna ukupnog prihoda od čega bi se 70 posto realiziralo na inozemnim tržištima. U više zemalja izvoze plemeniti furnir, vrata, parkete elemente za namještaj od kojih neki završe i u Ikei. Svojedobno je Spačva bila jedan od vodećih proizvođača ulaznih vrata, ali ih je s tržišta istisnula PVC stolarija.Vrata su se ponovno počela proizvoditi prije dvije godine i ovog proljeća na francusko tržište je isporučeno 1300 komada masivnih ulaznih hrastovih vrata, 900 ih je u tijeku, a do kraja godine u Spačvi se nadaju da će ih za to tržište isporučiti još 4000 komada. Ukupan izvoz ulaznih vrata u Francusku bit će vrijedan oko 2,5 milijuna eura. Inače, najveći dioničar Spačve je tvrtka Čvor d.o.o. iz Vinkovaca koja je vlasničku strukturu počela ulaziti 2001. godine i danas drži 78 posto dionica. Ostatak dionica drže mali dioničari i Hrvatske šume. Čvor je u 2005. ostvario ukupni prihod od 75 milijuna kuna, a od kada je preuzeo Spačvu u modernizaciju opreme uloženo je 10 milijuna eura.

Bez utjecaja u Exportdrvu

“Nemamo gotovo nikakav utjecaj u kreiranju poslovne politike Exportdrva u čiju smo vlasničku strukturu ušli ove godine i postali pojedinačno najveći dioničar s udjelom od 34,5 posto”, kaže Dario Puljiz i nastavlja: “Kupili smo njihove dionice da ojačamo pozicije ne samo vlastite nego i ostale drvne industrije u Hrvatskoj”. Prije 15 godina Exportdrvo je imalo znatan broj objekata u kojima se prodavao domaći namještaj, a danas su oni iznajmljeni ili rasprodani što u Spačvi smatraju nedopustivim u vrijeme kada se pojavljuje sve veći broj stranih tvrtki koje prodaju strani namještaj. “Smatramo da na tržištu ima mjesta za poduzeće koje bi kroz razvoj prodajne mreže te prodajom namještaja i opreme domaće proizvodnje moglo vrlo dobro egzistirati i istodobno ojačati domaću proizvodnju namještaja te utjecati na razvoj dizajna”, zaključuje Puljiz.