Solarni fotonaponski kolektori uskoro će se instalirati i na krovove šibenskih tvornica, manjih proizvodnih pogona.

Najbliži realizaciji tog projekta je šibenski poduzetnik Živko Mikulandra, koji u poduzetničkoj zoni Podi ima tvornicu Džambo staklo. Mikulandra je, naime, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sredinom rujna ove godine uputio prijedlog o ugradnji solarnih kolektora na 4500 kvadrata krova vlastite tvornice. Plan mu je u prvoj fazi instalirati 1324 solarna modula ukupne snage 238 kilovata, što bi mu pokrivalo trećinu ukupnih potreba za električnom energijom. Vrijednost projekta je oko 6,5 milijuna kuna. Budući da je jedan od najvećih potrošača struje, Mikulandra je izračunao da bi mu se investicija isplatila u roku od devet godina.

Solarni paneli opasan otpad

Prvim generacijama solarnih panela, postavljenima devedesetih godina, rok trajanja istječe oko 2015., a onda počinje briga o odlaganju za okoliš opasnog otpada. Naprave koje su se masovnije počele postavljati početkom devedesetih svoj će 25-godišnji život, u kojem su solarnu energiju pretvarali u električnu, okončati oko 2015., piše časopis New Scientist. U mnogim solarnim ćelijama nalaze se toksični metali poput kadmija ili rijetki metali kao što je indij. Kako ih reciklirati? No tu je i emisija štetnih plinova koja nastaje zbog proizvodnje samih ćelija i transporta, koja također baca sjenu na čistoću ove zelene tehnologije. Za svaki kWh električne energije koju solarni panel proizvede potroši se 32 grama ugljikova dioksida. Pri samoj proizvodnji ispuštaju se živa i krom i drugi teški metali. A tu je i kineski primjer iz 2008. kada se ispostavilo da se otrovni silikon tetraklorid, koji nastaje prilikom proizvodnje, baca po kineskim poljima.