Osječka tvrtka Mono, koja se bavi proizvodnjom softvera, ovogodišnji je dobitnik nagrade Zlatna kuna u kategoriji malih tvrtki koju dodjeljuje HGK Županijske komore Osijek. Relativno mlada tvrtka, osnovana 2003., u 2011. godini ostvarila je 2,5 milijuna kuna dobiti. To je za 32 posto više nego 2010. i 1,8 puta više u odnosu na 2009. godinu. Prošlu su godinu završili sa 19 zaposlenih, što je sedam više nego u 2009., a prosječna plaća iznosila je 4909 kuna. “Konkretnu korist od takvih priznanja nemamo jer najviše radimo sa stranim partnerima. U svakom slučaju, lijepo je znati da su rezultati našeg rada prepoznati, posebno u slučaju Zlatne kune gdje se barata s vrlo konkretnim i objektivnim kriterijima”, kaže Denis Sušac, jedan od tri osnivača i suvlasnika tvrtke Mono.“Zalet” ove tvrtke ostvaren je suradnjom s Amerikancima 2004. godine kad su počeli izrađivati softver za praćenje vitalnih znakova pacijenta za vrijeme operacije te softver za obradu i naplatu troškova medicinskih zahvata.

Za male tvrtke
Danas, navodi Sušac, 70 do 90 posto ukupnog prometa ostvaruju na inozemnim tržištima. Za klijente u SAD-u rade skup programskih paketa koji služe za evidenciju podataka o pacijentima i medicinskom osiguranju, obradu i naplatu troškova medicinskih zahvata te organizaciju radnog vremena i rasporeda medicinskog osoblja. “Za klijente iz farmaceutske industrije proizvodimo aplikacije koje omogućavaju rad s tzv. eCTD standardima, koji se intenzivno koriste u obradi dokumentacije potrebne za prijavu novih lijekova. Navedeni paket koriste neke od najvećih svjetskih farmaceutskih tvrtki, kao i regulatornih tijela: Novartis, Pfizer, Aventis Sanofi, Astra Zeneca, Zambon, Daiichi Sankyo, Mithra, Adacap, Centrafarm, Octagon, Lilly, Tilman i ostali. Tvrtka također isporučuje cjelovita rješenja za bankarski sektor (sbaOpen paket za Small Business Administration, agenciju vlade SAD-a koja pruža podršku malim poduzetnicima), te recruitment industriju (eRecruit, Jobsboard, Poslomat)”, govori Sušac. Od domaćih klijenata na njihovoj stranici može se vidjeti da su to državni inspektorat i HEP. Kao posebno zanimljiv projekt Mona navodi se često spomenuta aplikacija za američku agenciju Small Business Administration (SBA), koja je u sastavu američke vlade. SBA se bavi podrškom malih tvrtki, a najistaknutija aktivnost je davanje jamstava na kredite. Za njih je Mono izradio aplikaciju koja vrijeme procesa popunjenja dokumentacija vezane za kreditna jamstva smanjuje s oko dva mjeseca na desetak dana. Iz Mona kažu da je softver napravljen po koracima koji su korisnicima logični i jednostavni za upotrebu, brzo se učitava i vrlo je siguran, što je Amerikancima izuzetno važno.

Društvene mreže
Inače, u Monu su u svoju računalnu opremu, softver, licencije i razvoj aplikacija u posljednje tri godine uložili 2,7 milijuna kuna, a ove godine planiraju novi projekt izrade aplikacijskog okvira za društvene mreže, početne vrijednosti pola milijuna kuna. Uz ime ove kompanije često se veže i projekt pod nazivom Osijek Software City, koji su pokrenuli s još tri IT tvrtke, a namjera projekta je pretvoriti grad u meku IT stručnjaka. Organiziranjem raznih seminara i radionica Mono je do sada kroz projekt uspio pronaći tri nova djelatnika, a i druge tvrtke su zapošljavale. “Od ove jeseni planiramo još više aktivnosti kako bismo potencijalnim suradnicima ili dečkima i curama koji se žele sami okušati u ovom poslu olakšali početak, a i razbili pomalo depresivan stav po kojemu se iz naše relativno male sredine ne može raditi dobar posao”, kaže Sušac.

Traže zaposlenike željne znanja

Na web-stranici svoje tvrtke tipične kandidate za posao u Monu opisuje kao: “Rane dvadesete godine, nije razvio/la ni jednu jednostavnu računalnu aplikaciju osim primjera koje su radili na faksu, ne zna navesti četiri osnovna principa OO programiranja, ne zna napisati jednostavan SQL JOIN upit, zna osnove HTML-a i u boljem slučaju malo CSS-a, ne zna ništa o javascriptu, bilo koji napredniji koncept iz programskog jezika Java (koji su obrađivali kroz nastavu) mu/joj nije poznat. Znanja o suvremenim metodologijama razvoja softvera nema. Ima veliku želju za učenjem i usavršavanjem, vozačku dozvolu B-kategorije, veći broj hobija, timski je igrač i odlično zna engleski jezik (to što na provjeri ne zvuči dobro rezultat je treme zbog intervjua)”, stoji na stranici. Ovaj prilično oštri opis kandidata kroz projekt Software City pokušavaju donekle “popraviti”, no ono što Sušac preporučuje mladim IT-ovcima jest da se izvan fakulteta sami obrazuju, skidaju besplatne programe i konstantno razvijaju programe, aplikacije i uče. “Garancija nema. ‘I što ako ja nakon x mjeseci učenja opet ne mogu naći posao?’ Nastavite s učenjem idućih x mjeseci”, preporučuje Sušac.

Mono je u opremu, softver, licencije i razvoj aplikacija uložio 2,7 mil. kuna