Na pitanje ima li nade za Uljanik i 3. maj, budući da belgijski naručitelj jaružala traži povrat svih avansnih uplata uvećanih za kamate, te koliki je to teret za proračun, Marić je kazao da je izloženost države prema glavnicama Uljanikovih kredita originalno bila 4,3 milijarde kuna, ali da se taj dio povećava za kamate, pa je taj iznos zaokružio na 4,5 milijarde kuna.

"Od toga je veći dio plaćen, dio u 2018., a preostali početkom ove godine, sve skupa 3,1 milijardu kuna", naglasio je Marić dodavši da su prije jaružala belgijskog naručitelja protestirana još neka jamstva tako da u tjednima koji slijede očekuje dodatnih 400 do 500 milijuna kuna plaćanja.  

Naglasio je, međutim, da će Vlada učiniti sve da jaružalo uspije spasiti protestiranja jamstava budući da je ono u visokoj fazi dovršenosti, oko 80 posto.

"Avansna sredstva su očito potrošena i tu je bila potreba i spremnost Vlade da se jedan dodatni dio još i investira kako bi se spasio ukupni iznos tih jamstava, a govorimo o oko 950 milijuna, gotovo milijardu kuna", kaže Marić istaknuvši da razgovori s naručiteljem oko tog problema još uvijek nisu završeni.  

Zamoljen za komentar Eurostatova izvješća prema kojemu je Hrvatska u 2018. godini ponovno ostvarila višak proračuna konsolidirane opće države od 0,2 posto ili 758 milijuna kuna, Marić ističe da to svjedoći o stabilnosti javnih financija.

"Ono što je jučer objavljeno o Hrvatskoj još je jedno veliko priznanje i u međunarodnim, ali i domaćim krugovima i potvrda da su javne financije stabilne, u smislu da su konsolidirane. Ovo je treća godina za redom gdje se javni dug smanjuje, on je sada na razini 74,6 posto BDP-a, što znači da je u tri godine, od kraja 2015. do kraja 2018., smanjen za u prosjeku tri postotna boda godišnje, a  što nas svrstava u sam vrh u smislu smanjivanja putanje javnog duga", smatra ministar naglasivši da višak proračuna obuhvaća sve razine.

Nedavno podizanje investicijskog rejtinga države na investicijsku razinu po njemu bi moglo privući mnoge dobre investitore koji do sada nisu mogli investirati u našu zemlju budući da im je njihov zakon priječio da ulažu u zone ispod investicijskog rejtinga.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost