Pan-parket iz Orahovice po svim je parametrima lider u proizvodnji gotovog troslojnog masivnog parketa. U Orahovici su prvi počeli proizvodnju parketa iz tri sloja s klik profilom koji je danas i najtraženiji u europskoj prodaji. Statistike potvrđuju kako se više od 75% svog prodanog parketa odnosi na ovaj višeslojni kojeg ne treba posebno lakirati i lako se postavlja. U Orahovici su među prvima u proizvodnji parketa uveli klik sistem, odnosno izradu parketa spremnog za postavljanje bez ljepljenja. Za ovu proizvodnju kupili su patent licenciju koja ih je stajala oko 250.000 eura. Međutim, ukupna investicija u novu liniju klik sistema iznosila je više od pet milijuna kuna, oprema je instalirana u 2008., a s proizvodnjom se počelo u 2009. godini. Dio sredstava osigurala je država kroz potpore za razvoj drvnoperađivačke industrije, a od svih proizvođača u Hrvatskoj, takvu liniju ima još jedino obrt PM Lignum.

Pan-parket je postao i prvom hrvatskom članicom Europskog udruženja proizvođača parketa FEP (European Federation of the parquet industry) sa sjedištem u Bruxellesu te ima pravo koristiti njihov znak Real Wood. Nakon Pana danas su još četiri hrvatska proizvođača parketa u toj ascijaciji, ali je upravo Daniel Smiljanić, vlasnik i direktor tvrtke bio njihov predvodnik. I danas Smiljanić lakše dolazi do podataka o europskim kretanjima u proizvodnji, statistikama ili trendovima. Govori kako u posljednjem biltenu FEP-a primjerice njemački proizvođači parketa traže od Vlade pomoć pozivajući se na to da koriste sirovinu iz obnovljivih resursa. Daniel Smiljanić mladi je Slavonac koji se rodio u Njemačkoj gdje mu i danas živi dio obitelji. U Hrvatsku je došao nakon školovanja i 1996. osnovao tvrtku za trgovinu namještajem SIG u Čačnicima, očevom rodnom mjestu. U 2003. godini kupuje bivši drvni kombinat Slavonija hrast u Orahovici u kojem se nije radilo nekoliko godina i odmah zapošljava dvadesetak ljudi. Uvodi proizvodnju troslojnog parketa koju svake godine povećava za dvadesetak posto. U 2007. ima već 45 zaposlenih i ostvaruje ukupan prihod od 20 milijuna kuna. U prošloj godini zapošljava ukupno stotinjak ljudi i ostvaruje prihod od 38 milijuna kuna za razliku od godinu dana ranije kad im je prihod bio 32 milijuna. Iako je dobit protekle dvije godine iznosila skromnih 100.000 kuna to je rezultat odluke Smiljanića da neće smanjvati broj zaposlenilh, ali i investicije u proizvodnju od pet milijuna kuna.

Može i bez Hrvatskih šuma
Za razliku od nekih iz drvne branše u kriznoj 2008. i 2009. Smiljanić je otvarao nova radna mjesta, a tvrdi da će to raditi i dalje. U 2011. zacrtao je da će proizvodnju povećati 20 posto, a možda uspije uvesti nove proizvode u suradnji sa stranim partnerima. Kojima nije htio odati. Smiljanić stalno uvodi najmodernije tehnologije površinske obrade i lakiranja parketa, odnosno sve ono što tržište traži i gdje se postiže velika preciznost i kvaliteta obrade. Sve to čini njegov slavonski parket vrlo konkurentnim proizvodom na svjetskom tržištu. U prošloj godini u Orahovici je proizvedeno oko 300.000 kvadrata kvalitetnog parketa od raznih vrsta drva i od toga 80 posto prodano je u inozemstvu. Parket se proizvodi, tumači naš sugovornik, od hrasta ali i voćarica poput oraha i trešnje. Lani je počela proizvodnja parketa impregniranog uljem koji podnosi vlagu. Nemaju svoje pilane nego im piljenje trupaca rade više tvrtki u susjedstvu što znači da trupci i odnosi s Hrvatskim šumama nisu onaj najvažniji dio od kojeg ovisi uspjeh ili neuspjeh poduzetnika. Pan-parket dosta sirovina i poluproizvoda kupuju na domaćem tržištu a ima iskustva i u kupnji sirovine na stranima. Dosta rade u kooperaciji, proizvodnoj i komercijalnoj i nadopunjuju svoj program parketima drugih proizvođača kako bi zadovoljili kupce koji traže cijelu gamu proizvoda.

Početkom ove godine Pan-parket je izlagao na specijaliziranim sajmovima u Njemačkoj u Münchenu i Hannoveru. Kao stalni izlagač Smiljanić ima uspjeha na sajmovima, susreće se sa stalnim kupcima. Ove godine uspostavio je kontakte s partnerima iz Grčke i možda ostvari neke poslove. Uglavnom, stalno prate europske i svjetske trendove u marketingu i proizvodnji. Ulažu mnogo u marketing, sajmove i reklame na stranim tržištima. Samo na sajmovima potroše svake godine između 500 i 800 tisuću kuna.Analizirajući prodaju višeslojnih parketa u svijetu, u tvrtki kažu da je Europa glavno tržište što i ne čudi s obzirom na činjenicu da je ova vrsta parketa i nastala u Skandinaviji. Slavonski parketi i to troslojni danas su najtraženiji na najzahtjevnijim tržištima, a to su svakako Austrija, Švicarska, Italija, Njemačka, Španjolska…

Hrvati vole jeftino i opasno
Kako je u Orahovici nastavljena tradicija u proizvodnji parketa tako i danas ima mlađih ljudi koji su našli zaposlenje u ovoj tvrtki. Smiljanić ima relativno mladu rukovodeću strukturu i obrazovane kadrove sa znanjem stranih jezika. Prosječna plaća je oko 500 eura. Smiljanić je vrlo aktivan u raznim institucijama tako da je mogao dosta iskoristiti prednosti članstva u Udruženju drvne industrije Hrvatske gospodarske komore gdje je predsjednik Odbora za marketing, sajmove i međunarodna udruženja u sektoru poljoprivrede. Osim toga Pan-parket je članica drvnog klastera IN parket kojem su ciljevi međunarodni nastupi na sajmovima i jačanje tržišne konkurentnosti. Blisko surađuje i s Drvnim klasterom iz Delnica koji okuplja većinu tvrtki iz ove djelatnosti. Smiljanić napominje kako većinu drvne industrije tijekom 2011. godine očekuje teška konsolidacija. Nastojat će se ova grana gospodarstva vratiti na pozicije iz 2008. kada je u zadnjem tromjesečju bitno zaustavljen izvozni rast koji je pratio ovu branšu posljednje 4 godine uslijed čega je i izvoz udvostručen s 400 milijuna u 2004. na milijardu dolara u 2008. godini.Hrvatska spada u red vrlo uspješnih svjetskih proizvođača parketa sa međunarodnim brendom slavonskog hrasta što nam često potvrđuju, priča Smiljanić, svjetski stručnjaci i tehnolozi iz Švedske i Italije. Naš hrast je i dalje vrlo tražen proizvod na svjetskom tržištu podova.

U Pan-parketu radili su parkete za takozvane Bandićeve stanove u Zagrebu, zatim za niz sportskih dvorana u Hrvatskoj i regiji te apartmane i male hotele na Jadranu. Međutim, domaći parket još je slabo pozicioniran na tržištu jer hrvatski projektanti u najluksuznije domaće građevine ugrađuju uvozni, često egzotični i skupi parket. Zato se često u sportske dvorane, dječje vrtiće i druge javne objekte ugrađuju manje kvalitetni parketi. Poneki uvoznici znaju raznim marketinškim trikovima glorificirati karakteristike uvoznog parketa, primjerice bambusa, ne nudeći potrošačima potpunu informaciju o karakteristikama proizvoda i uporabi opasnih formaldehidnih ljepila u postupku proizvodnje. Većina domaćeg parketa posjeduje certifikate, poput FSC-a kojom se potvrđuje odgovorno postupanje sa drvnom sirovinom, održivi način proizvodnje i briga prema okolišu. Smiljanić spominje da u Švicarskoj svi javni natječaji za parket zahtijevaju FSC, što Pan-parket ima kao i znak Hrvatska kvaliteta te CE znak potreban za izvoz u Europsku uniju.