Rast prihoda Visoke škole za primijenjeno računarstvo posljedica su 25 posto povećanog upisa studenata u protekloj školskoj godini. Rast možemo objasniti činjenicom da je Algebrina Visoka škola za primijenjeno računarstvo prepoznata kao ustanova koja u ovom trenutku nudi najviše u području stručnog studija iz informacijskih tehnologija. IT kao globalni gospodarski sektor pokazao se relativno robustan jer je i u ovakvim teškim godinama uspio zadržati većinu radnih mjesta, a čak se očekuje i povećanje broja zaposlenih prema posljednjoj anketi provedenoj u suradnji našeg Gospodarskog vijeća, HUP-a i HGK. Ove godine očekujemo daljnji rast; ulažemo u razvoj novih smjerova i kolegija, profesorski kadar i kvalitetu studentskog života, a intenzivno smo uključeni i u razvoj IT struke kroz rad sektorskih vijeća, srednjoškolskih kurikuluma i stvaranja bolje klime za IT poduzetništvo. Danas se često susrećemo s problemom da mladi odabiru studij isključivo prema emociji i visini participacije, a vrlo malo uz racionalnu analizu što im donosi nakon završetka. Zato je iznimno bitno naglasiti da će poslodavci sve više zapošljavati ljude koji donose sa sobom kvalitetu i daju dodatnu vrijednost.

Kvaliteta naših studijskih programa i njihova stalna prilagodba tržišnim trendovima te konstantno ulaganje u razvoj nastavnoga kadra i prostornih kapaciteta svakako su dodatno potencirali kontinuirano visok interes studenata za upisivanjem naših studija. Osim toga kao poslovna škola na vrijeme smo prilagodili operativne strategije vremenima i uvjetima krize, pa smo i u tom razdoblju poduzeli nekoliko važnih razvojnih koraka koji su utjecali na povećanje prihoda: otvorenje novih nastavnih prostora, kadrovska pojačanja, potpunu integraciju Zagrebačke škole za menadžment, uvođenje novih studijskih programa i osnivanje Savjeta Verna. Ti su projekti bili prepoznati među potencijalnim studentima i partnerima, pa nam se poslovna aktivnost povećala za oko 20-ak posto, jednako kao i broj studenata. Pozitivnim smatramo zaustavljanje trenda otvaranja novih poslovnih škola, jer se tržište i njegovi akteri stabiliziraju, što će u konačnici doprinijeti i jasnijem pozicioniranju institucija prema njihovoj kvaliteti. Očekujemo daljnju konsolidaciju i vjerujemo kako će potencijalne nove zakonske regulative podržati efikasniji razvoj tržišta privatnog visokog obrazovanja.

Privatno visokoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj tek je u prvom desetljeću razvoja. Puno je inicijativa i novih ustanova. U okruženju, uglavnom nesklonom privatnom obrazovanju, preživjet će samo oni koji sustavno ulažu u razvoj kvalitete i tako pokažu da privatne škole mogu obrazovati kvalitetom bolje i ekonomski uspješnije nego visokosubvencionirani sustav državnog obrazovanja. Postojeće zakonodavstvo u brojnim rješenjima privilegira i onako privilegirano državno obrazovanje koje se zbog toga nedovoljno brzo modernizira i ne prilagođava potrebama tehnološkog napretka i posljedično tržišta rada. Generacije koje danas obrazujemo morat će biti konkurentne i europskom tržištu rada. U protivnom ih čeka potplaćenost i duža razdoblja nezaposlenosti. Odgovornost visokoškolskih ustanova je da ih pripremimo za to što je izazov i za ZŠEM. Dobre rezultate najviše možemo zahvaliti odgovornom poslovanju i posvećenosti kvaliteti, stalnom ulaganju u kvalitetu škole kroz razvoj nastavnog potencijala i uvjeta nastave. Očito je to naša zajednica prepoznala, a u ovoj godini očekujem nastavak uspješnog poslovanja, unatoč izazovnim okolnostima u okružju.