Mala obiteljska tvrtka Saan iz Josipovca pored Osijeka uslugom pranja perja iz jastuka i popluna godišnje zaradi oko milijun kuna. U prosjeku godišnje operu oko 10 tisuće jastuka i četiri tisuće popluna, što je između 15 i 25 tona perja. Iako je tradicija nasljeđivanja pernate krevetnine najizraženija u Slavoniji, na jastucima i pod jorganima opranim u Saanu spavaju njihovi brojni klijenti širom Hrvatske, BiH, Srbije pa sve do Velike Britanije, Danske, Kanade i Australije. Najveći broj Saanovih klijenata ulaže u održavanje perja radi higijenskog i zdravog spavanja, no ima i onih koji perje koje su naslijedili održavaju iz sentimentalnih razloga.

Jastuci i popluni izrađuju se od perja gusaka i patki, kokoši i pura. “Kada je u pitanju kvaliteta, perje kokoši i pure nije niti sluga perju gusaka i pataka jer ima u potpunosti drugačiju strukturu”, kaže Ivan Salaić, direktor Saana i nastavlja: “Naime, guščje perje je najkvalitetnije. Ono je kao i ljudska kosa, kad je prljavo i masno, spljošti se, a kad se opere dobije na bujnosti i sjaju. To je zato što je guska ptica koja pliva pa proizvodi zaštitni loj za perje, za razliku od kokoši čije perje kao da je lakirano i kad se opere nema nikakve razlike”. Kako bi izbjegli bilo kakvu sumnju i mogućnost nepovjerenja, Salaići pred klijentom otvore krevetninu koju je donio te mu pokažu i objasne kakvo je perje unutra. “Ako netko donese jastuke i poplune u kojima je primjerice nekoliko različitih vrsta perja pokažemo mu koje je guščje, pačje, miješano itd. Zatim ispišemo primku s njegovim podacima i točnom težinom perja koje je bilo u svakom jastuku ili poplunu te koje je kvalitete.

Salaići kažu kako bi pernate jastuke trebalo prati svake druge godine, odnosno kada se na navlaci pojave mrlje i nečistoća, a poplune svakih desetak godina. “Dobar test je uhvatiti jastuk za ugao i protresti ga pa ako se perje slegne u donji dio jastučnice odnijeti ga na pranje”, kaže Ivan Salaić, Salaićev otac koji je ujedno i idejni začetnik Saana te stručni savjetnik od samog početka poslovanja. Naime, Salaićev otac još je 1989. prepoznao potencijal perja. Ekonomist po struci godinama je radio u MK Slavoniji na poziciji direktora sektora za kožnu konfekciju, a sudjelovao je i u osnivanju tvrtke u sklopu MK Slavonije koja se bavila izradom proizvoda od kože i perja. “Kroz taj sam posao stekao znanja o nabavi, kvaliteti i ostalim specifičnostima perja te istovremeno obišao zapadnu Europu koja je uvelike koristila perje”, priča Salaićev otac i nastavlja: “To je zapravo bio start za ulazak u biznis s perjem, prvo zato jer tada to nitko nije radio, a zatim jer sam s obzirom na broj stanovnika u Slavoniji i činjenicu da je to područje bogato perjem procijenio da taj biznis ima potencijala za najmanje 10 godina, no evo i nakon 20 mi i dalje imamo posla”, zadovoljno kaže i dodaje kako prema tadašnjim zakonima onaj tko je radio u nekoj struci nije mogao imati i tvrtku u toj struci, pa je Saan osnovala i vodila njegova supruga Ankica.

“Saan bi trebao asocirati na spavanje, no dva slova a u nazivu su zapravo inicijali moje pokojne supruge Salaić Ankice”, objašnjava. U samom početku poslovanje se zasnivalo na usluzi pretresanja perja u nove navlake. “Nabavljali smo inlet platno koje je apretirano i ne propušta perje i od njega krojili nove navlake te u njih pretresali perje klijenata”, kaže Salaićev otac i dodaje kako su 1992. kupili prvu perilicu perja, a zatim stroj za sušenje i stroj za sortiranje što sve skupa čini liniju za preradu perja te kasnije profesionalnu šivaću mašinu za šivanje navlaka. Rabljene strojeve marke Lorch, kaže, kupili su u Njemačkoj i u sve investirali oko 500 tisuća eura. Saan danas dnevno opere maksimalno 60 kg perja, što je otprilike 20 popluna ili oko 40 jastuka. U mašinu za pranje perja stane pet kilograma. “Preraditi perje znači oprati ga od prašine, grinja i masnoće od znoja, dezinficirati protiv mikroorganizama, zatim osušiti na 80 stupnjeva te sortirati. Sortiranjem se izbacuju grubi dijelovi guščjeg pera čime se dobije najfinija kvaliteta perja”, objašnjava Salaićev otac. Čak 90 posto prihoda Saana čini uslužno pranje perja, a 10 posto proizvodnja jastuka i jorgana koje proizvedu od perja koje otkupljuju od svojih klijenata. Ukupni prihod u prošloj godini iznosio je 923,5 tisuća kuna što je u odnosu na 2008. kada su ostvarili 875,3 tisuće kuna rast od 5,2 posto. No, u Saanu je recesija učinila svoje pa su broj radnika u ožujku ove godine s devet smanjili na šest. Danas u tvrtki uz Ivana i Anitu radi i Ivanov brat, bratić, punica i jedna djelatnica.

Širenje u Srbiji
“Iako je broj klijenata približno isti, ljudi donose manju količinu perja na pranje. Puno njih donosilo je 50 i više kilograma, ali sad se to smanjilo na 10 do 15 kg. No, cijene su iste već 10 godina”, kaže Salaić. “Iako su mnogi prognozirali da perje više neće ići zahvaljujući sintetici i vuni, mi smo zadovoljni poslovanjem i mislim da i dalje imamo jako puno potencijala. Sad nam je vrlo interesantno područje Vojvodine i Srbije jer kod njih za sada prerađivača perja nema”, zadovoljno zaključuje Salaićev otac.

Postupak

Primka za perje
“Svaki klijent dobije broj pod kojim se evidentira njegovo perje koje zatim stavljamo u naše vreće i zasebno ga peremo, a zajedno s perjem nekog drugog jedino ako je iste kvalitete”, objašnjava Salaić pokazujući nam primku jednog klijenta i nastavlja: “Ova je osoba primjerice donijela perja u bruto iznosu od 3,76 kg, od čega je 0,36 kg platno a 3,40 kg neto težina perja. Nakon pranja, u našoj će vreći ostati oko 10% manje perja jer toliki je otpad tijekom pranja. Perje bude izlomljeno, pogotovo ono iz jastuka jer se pritišće glavom, udara kod namještanja kreveta i slično, za razliku od popluna na kojemu se ne leži pa perje u njemu duže ostaje neizlomljeno”.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe