Turizam u procesu tranzicije nije bio u fokusu nacionalne razvojne politike. Čak ni danas nakon 20 godina samostalnosti još nisu utvrđena opće prihvaćena pravila igre za turističko gospodarstvo, pa tako još nije jasno je li Hrvatska predodređena postati jeftina destinacija koja posluje nekoliko mjeseci godišnje ili se pak moramo okrenuti ozbiljnijim ambicijama na razvoju cjelogodišnjega turističkog biznisa. “Nisu do kraja integrirani interesi u ovom sektoru zbog čega onda i nije bilo moguće efikasno upravljati turističkim gospodarstvom. U ovom kontekstu posebno mislimo na činjenicu da današnje hrvatsko turističko gospodarsko interesno funkcionira preko fragmentiranih udruženja, što onemogućava efikasno i na sinergiji bazirano djelovanje u ekonomskom prostoru Hrvatske”, kaže Ivica Sabljić, potpredsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. Upravo je stoga udruga na nacionalnoj razini pokrenula inicijativu za interesno udruživanje ukupnoga turističkoga gospodarstva. Cilj udruživanja je ujediniti poslodavce svih segmenata turizma i konkretizirati zahtjeve kako bi se zauzela uloga partnera u javnom sektoru te pomoglo socijalnim partnerima u kreiranju općega pravnog i gospodarskog okvira koji utječe na budućnost, rast i razvoj turističkog sektora. “Pritom je cilj mobilizirati kreativnu energiju i snagu svih pojedinačnih čimbenika i postojećih udruga te kroz partnerstvo i efikasno upravljanje ostvariti ciljeve”, nadodaje Sabljić.

Jeste li zadovoljni s rezultatima?
U vremenu od tranzicije udruge u višu razinu uspostavili smo vrlo kvalitetne pozicije. Prije svega rezultati koje smo postigli govore u prilog tome. Danas smo bliže cilju da turistički lobi ubuduće postane snažniji čimbenik u nastojanju da odgovornima damo na znanje da smo prisutni, da je struka koncentrirana na određenu ulogu te da želimo da nas se doživljava kao partnera u kreiranju općega pravnog i gospodarskog okvira. Što se samog udruživanja u formalnom smislu tiče, s naše smo strane pripremili platforme i intenzivno komuniciramo s kolegama iz drugih udruga. I u ovom procesu ono što nas između ostalog određuje je fokusiranost na formu, a ne na sadržaj. Procesi nažalost traju duže jer je potrebno nadići formu u smislu “tko je gdje i kako se može promovirati” te se fokusirati na sadržaj i ono što nam je kao sektoru bitno. Svjedoci smo da u većini područja djelovanja u turizmu nastaju nove udruge. Ciljevi bi nam trebali biti isti, međutim bez jasnog fokusa i poruke teško će ih biti ostvariti, a u prilog tome govori i stanje u posljednjih 20 godina. Mislimo da smo na dobrom putu i da ključni “igrači” prepoznaju važnost predložene integracije i da ćemo uskoro i formalizirati ukupni okvir.

Što se operativnog rada tiče, mislite li da su vidljivi konkretni pomaci?
Jedini pravi pristup rješenju problema je da prvo počnete čistiti probleme ispred svojeg praga. Zato želim naglasiti da smo za bilo koji naš uspjeh ili neuspjeh hotelijerstva u prvom redu odgovorni mi hotelijeri. Upravo smo stoga krenuli u projekte koje spominjem. Harmonizacija interesa unutar sektora na koju smo se orijentirani kroz udruživanje, koordinirane aktivnosti u sprezi s najvišim razinama vlasti i na kraju, što je s naše pozicije i najvažnije, povećavanje vlastite efikasnosti u svim segmentima našeg posla.

Koje biste konkretne aktivnosti istaknuli?
Naše smo aktivnosti fokusirali na različita područja, međutim i dalje smo usmjereni na glavne ciljeve. Izdvojiti ću samo ono što nalazim najvažnijim. Na području obrazovanja i edukacije smo vrlo aktivni. Uspostavili smo suradnju i već se odvijaju programi s vodećim globalnim obrazovnim institucijama (Cornell, Hong Kong School of Hotel and Torurism Management, Lausanne, Bocconi, Harvard Business School), nastavili smo i razvijamo suradnju s domaćim institucijama gdje posebno valja istaknuti Fakultet za hotelski i turistički menadžment iz Opatije, koji nam je partner na nizu projekata. Nastavili smo projekte na obrazovanju stručno-proizvodnog osoblja, radimo na projektima kojima je cilj ukazati na važnost stručne prakse u obrazovanju itd. Uspostavili smo iznimno dobre i kvalitetne odnose s Vladom, posebno s Ministarstvom turizma. Članovi smo stručnog tima za izradu strategije turizma, realizirali smo i bili uključeni u procese donošenja ili izmjene ključnih zakona za nacionalni turizam (Zakon o turističkom zemljištu, Zakon o radu, Zakon o HRT-u), a sada smo uključeni u proces donošenja ili izmjena 14 zakona ili pravilnika.

Inicirali smo nekoliko promjena koje smo smatrali nužnim za kreiranje jasnijeg i kvalitetnijega poslovnog okruženja i još nekoliko ih imamo u planu. Pokrenuli smo nekoliko projekata među kojima bih izdvojio “benchmarking” hrvatskog hotelijerstva s FHTM-om iz Opatije te vlastiti forum hotelijera koji je počeo s radom na web-stranicama UPUHH-a i dostupan je samo članovima. Upravo zbog posljednjeg smo iznimno zadovoljni jer smatramo da nam nedostaje komunikacije unutar sektora. Nalazim potrebnim spomenuti da je UPUHH imao sudionika na međunarodnoj “hospitality” konferenciji u Berlinu te da smo pozvani u ulozi stručnih suradnika ili panelista na još nekoliko konferencija u Europi. Pokrenuli smo redovne sastanke s hotelijerima na nacionalnoj razini koji se održavaju po svim regijama.

Jeste li zadovoljni sa suradnjom na razini sektora?
Još imamo poteškoća s komunikacijom, ali nažalost i s aktivnošću dijela članica. Uvjereni smo da će upravo kroz rezultate i projekte biti prepoznata kvaliteta dosadašnjeg rada i da ćemo imati kvalitetniju podršku na svim razinama.

Kada očekujete veće promjene?
Dok se ne riješi ukupan sklop u kojem poslujemo, ti će se odnosi vrlo teško mijenjati. Smanjenje PDV-a i određenih parafiskalnih davanja ne rješava temeljno pitanje i ne stvara jasan okvir kojim je moguće prilagoditi dugoročno poslovanje. Rješenje mora biti općenito, ne možemo raditi lokalne pomake. Zato nam je potrebna dubinska analiza da bismo vidjeli gdje smo danas kako bismo mogli formirati jasnu viziju budućnosti. Činjenica je da je profitabilnost sektora vrlo niska. Nemojmo zaboraviti da je turizam radno vrlo intenzivna djelatnost. Mi imamo objektivno vrlo slabo plaćene radnike, međutim oni su za poslodavce jako skupi u odnosu na okruženje i konkurenciju. Kada dođe do usklađenja ukupnog fiskusa sa standardima Europske unije, bit ćemo u puno povoljnijoj situaciji nego što smo sada.
(pd)

Ocjena sezone

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Kako procjenjujete tekuću godinu? S nacionalne razine i razine Dubrovnika?
U prognozama moramo biti oprezni. Rast u odnosu na 2010. godinu je realan cilj, međutim on nikako ne može biti ocijenjen kao uspjeh, odnosno uspjeh bi bio rast u odnosu na 2008., mjeren dakako pravim pokazateljima uspjeha, a ne noćenjima i dolascima. Kada objektivno sagledamo kretanja, možemo očekivati uspješnu godinu, no ne smijemo smetnuti s uma da i dalje poslujemo u istim okvirima (makroekonomski) dok se tržišni uvjeti mijenjaju, što utječe na rezultate u financijskom smislu.