Najveća hrvatska cementara Dalmacijacement iz Kaštela od kraja prošle godine posluje pod imenom vlasnika Cemex korporacije. O poziciji Cemexa u Hrvatskoj i u svijetu kao i poslovanju cementare za vrijeme krize kada nema velikih infrastrukturnih projekata razgovarali smo s predsjednikom Uprave Cemexa Hrvatska Trpimirom Renićem.

Cementara iz Kaštela je prije šest mjeseci promijenila ime u Cemex. Što je ta korporacija od preuzimanja donijela cementari?
Velika i ugledna globalna tvrtka Cemex, jedan od svjetskih lidera u proizvodnji građevinskih materijala, unijela je u hrvatsku cementnu industriju visoke kriterije u poslovanju, ali i u razvoju svijesti o održivom razvoju, štednji i pažljivom korištenju energije. To je način poslovanja i ponašanja koji diktiraju burze na kojima kotira Cemexova dionica. Naravno, potrebno je i vrijeme prilagodbe i promjene ustaljenih navika, ali stvari se kreću u dobrom smjeru i kontinuirano rastemo iznutra kao i vani.

Kako se u aktualnoj krizi snašao Cemex Hrvatska?
Osjećamo se kao da smo svakodnevno na ratnom poprištu. Borimo se da na unutarnjem frontu povećamo konkurentnost. Istodobno se trudimo svima pokazati i ukazati na probleme i poteškoće s kojima se naša grana industrije suočava jer činjenica je da je upravo nas kriza najsnažnije pogodila. Rezultat naših napora bit će poboljšanje ponude. Uskoro ćemo kupcima plasirati nove proizvode, a intenzivno radimo i na smanjenju troškova, odnosno povećanju efikasnosti. Cemex je u posljednje tri godine u državni proračun uplatio više od 30 milijuna kuna za naknade na emisije u okoliš. Nijedna zemlja u Europskoj uniji, kao ni BiH, Srbija ili Turska, s čijim proizvođačima konkuriramo na tržištima, nema propise prema kojima je samo industrija obveznik plaćanja naknada na emisiju CO2 u okoliš. Naravno da nas to čini nekonkurentnima s obzirom na to da takvu naknadu ne plaćaju uvoznici cementa koji čine više od 15% našeg tržišta.

Kakvo je vaše predviđanje stanja u građevinarstvu?
Nadamo se da će Vlada nastaviti s najavljenim programom i da će se situacija promijeniti na bolje. Važno je da toliko spominjani infrastrukturni kao i drugi gospodarski projekti napokon zažive i udahnu optimizam i nadu. U međuvremenu moramo napraviti troškovnu i organizacijsku prilagodbu kako bismo prebrodili razdoblje izrazito niske likvidnosti i velikog pada sektora.

U odnosu na druge cementare koje djeluju na tržištu kako vidite poziciju Cemexa?
Cemex je i dalje vodeći proizvođač u Hrvatskoj i regiji. Položaj na tržištu se poboljšava u odnosu na prethodno razdoblje. Svakim danom radimo na tome da kupcima i partnerima nudimo sve bolje proizvode i sve višu razinu usluga.

Kako procjenjujete Cemexove rezultate u ovoj godini u odnosu na lani i godinu prije?
Unatoč nekim ohrabrujućim naznakama oporavka na pojedinim inozemnim tržištima, u Cemexu smo spremni na još jednu tešku i zahtjevnu godinu koja nas očekuje. Naglasak na kojem ćemo inzistirati u 2010. bit će na poboljšanju ukupne ponude koju imamo za kupce potom na netradicionalnim izvoznim tržištima kao i na pažljivom upravljanju troškovima koje imamo te na energetskoj efikasnosti.

Industrija prije turizma

Kao član Izvršnog odbora HUP-a za Dalmaciju kako procjenjujete probleme koji danas muče poduzetnike u Dalmaciji?
Puno velikih, ali i malih tvrtki u Dalmaciji oslonjeno je na državu – bilo kroz subvencije za brodogradilišta ili građevinsku industriju koja je u velikom dijelu ovisila o infrastrukturnim radovima. Jedino tvrtke koje mogu same pronaći druge kupce i brzo se prilagoditi ostaju zdrave i kada država smanji svoje aktivnosti i plaćanja. Kao predstavnik industrije upozorio bih na to da se ne mogu svi baviti turizmom u Dalmaciji i na jadranskoj obali. Nisam stručnjak za to područje, no činjenica je kako do sada nismo uspjeli dramatično produžiti sezonu. A industrija koja je aktivna maksimalno četiri ili pet mjeseci u godini neće donijeti prosperitet društvu i zato smatram da na ovom prostoru treba razvijati i druge gospodarske grane. Politika stimulira poljoprivredu što je jako lijepo, ali ta industrija ne može opstati bez subvencija koje opet netko mora negdje zaraditi. I tako u krug.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

dugoročni rast

Brža logistika znači do 20 % bržu isporuku i veću lojalnost kupaca