Radnik d.d. je u 2021. g. ostvario prihod od 536 milijuna kuna, a Grupa Radnik u okviru koje su manja građevinska poduzeća; Bistra d.o.o. Đurđevac, Hidroing d.o.o. Varaždin, Vodogradnja d.o.o. Varaždin, Hidroregulacija d.d. Bjelovar, ostvarila je ukupni prihod od 780 milijuna kuna, od čega 95 posto u Hrvatskoj, a 5 posto u inozemstvu.
Grupa Radnik zapošljava 750 radnika, a čije su plaće tijekom 2021. godini značajno porasle, a i dalje rastu sukladno novom Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo. Stipendiramo i 30 učenika i studenata, te surađujemo sa strukovnim školama.
Pored domaćih gradilišta, kontinuirano izvodimo betonske i AB radove, tesarske i zidarske radove širom SR Njemačke. Rizici poslovanja su povećani uslijed povećanja cijena građevinskih materijala, energenata, plaća i drugih troškova. Pretežni dio poslovnih aktivnosti odvija se na domaćem tržištu.
Trenutno najveći projekti na kojima tvrtka izvodi radove aglomeracije, trgovački centri, bolnice, hoteli, poslovne zgrade, škole i sportske dvorane i dr. (tridesetak gradilišta). Najveći izazovi poslovanja proizlaze iz rasta svih troškova (materijali, rad, energija i dr) s jedne strane i visoki stupanj snošenja rizika (10 posto cijene) prema naručiteljima, budući je glavnina ugovora uz klauzulu fiksna cijena.
Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnik d.d./RADNIK
Unatoč mjerama Vlade RH, javni naručitelji ne reagiraju adekvatnom operacionalizacijom mjera ublažavanja posljedica enormnog rasta cijena, što u uvjetima višegodišnjih ugovora o građenju predstavlja ozbiljnu prijetnju uspješnom poslovanju. Trend produživanja jamstvenih rokova prema 10 i više godina, uz bankovne garancije, dugoročno će blokirati značajna financijska sredstva.
Za sektor graditeljstva od velike važnosti je uspostava uvjeta lojalne konkurencije, posebice provođenjem nadzora nad poštovanjem kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Izgradnja rehabilitacijskog centra Junona u Varaždinskim toplicama/RADNIK
Svjedoci smo dolaska na hrvatsko tržište velikih građevinskih tvrtki sa istoka, te činjenice da pojedine u pogledu visine plaća i osnovica za obračun poreza i doprinosa, ne poštuju tarife ugovorene Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo, uslijed čega nelojalno konkuriraju na hrvatskom tržištu, a što je neprihvatljivo.
Pored toga Država mora osuvremeniti Zakon o obveznim odnosima, Zakon o javnoj nabavi i Zakon o radu, jer u istima postoji niz arhaičnih odredbi koje predstavljaju kočnicu razvoja domaćeg građevinskog sektora.
Na kraju sustav strukovnog obrazovanja je bitna pretpostavka zadovoljavanju potreba za ljudskim resursima, te postojeće modele je potrebno žurno prilagoditi potrebama gospodarstva, posebice graditeljstva.
* Sadržaj omogućio Radnik
Zgrada Podravke u Koprivnici/RADNIK
