Poduzetnica Dragica Jerkov, dobitnica zlatne medalje na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2022. za dušično organsko gnojivo od sirove vune kojim se rješava dugogodišnji ekološki problem bacanja vune u okoliš s primjenom u poljoprivredi, u završnoj je fazi komercijalizacije projekta na temelju ove inovacije.

Prve isporuke novog eko proizvoda preko start tvrtke Fema sa sjedištem u Gospiću očekuju se najranije u ožujku, a riječ je o investiciji koja ukupno iznosi oko pola milijuna eura. Tako se uskoro otvaraju zelena radna mjesta zapošljavanjem lokalnog stanovništva u depopulacijskom ruralnom području Like.

Za početak četvero ljudi
“Imamo sve potrebne europske i hrvatske certifikate, kao i ateste te očekujemo dozvolu za rad Ministarstva poljoprivrede u ožujku kad bi trebale krenuti prve isporuke tog vrlo traženog proizvoda u svijetu.

Naime, u odnosu na tradicionalno eko stajsko gnojivo s oko 5% dušika, udjel dušika u gnojivu od vune iznosi od 9,5% do 12,5% te ima 5% kalija čime konkuriramo s kvalitetnijim eko-gnojivom za sve poljoprivrednike koji žele imati pravi proizvod koji je ekološki certificiran.

Certifikat ekološkog gnojiva bitan je za sve eko proizvođače jer moraju imati sljednost od zemlje, gnojenja do finalnog proizvoda, a cijeli taj put pokazuje da je eko i uzgajano i gnojeno”, kaže Jerkov čiji je 26-godišnji sin Ante nositelj projekta.

Time se u poduzetničkoj obitelji poznatog košarkaša Željka Jerkova, zlatnog olimpijca iz Moskve 1980., zaokružuje jedna velika priča oko prve hrvatske proizvodnje ekološkog gnojiva od vune, ujedno i u jugoistočnoj Europi, pa u sklopu tog projekta uskoro kreće novo zapošljavanje, za početak četvero ljudi u proizvodnji.

Ante Jerkov/R. Anić/PIXSELL

Eko-Lika Greenovation
Pogon za proizvodnju gnojiva Jerkov je otvorila lani u Otočcu, gradu s dugom tradicijom u obrtništvu, koji sad dobiva svog ‘igrača’ u zelenoj ekonomiji. U tamošnjoj industrijskoj zoni instalirani su strojevi i oprema, i u tijeku je testni proces proizvodnje.

Strojevi za peletiranje i pripremu sirove vune poboljšavaju i optimiziraju uz pomoć inovatora udruge Faust Vrančić, tako da se vrlo brzo očekuje inovacija u vidu novih strojeva za proizvodnju organskog gnojiva od sirove vune koja će imati svoju promociju kod službenog otvaranja centra Eko-Lika Greenovation.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ukratko, ovčju vunu preveli su u oblik u kojem se može skladištiti, transportirati i jednostavno koristiti u poljoprivredi, sa standardiziranom industrijskom formom i zdravstveno 100% sigurnim gnojivom. Ministarstvo poljoprivrede osnovalo je komisiju koja će na početku proizvodnje peleta izići na teren i prema uhodanim parametrima iz Europske unije provjeriti proizvodni proces.

Poslovni model temelji se na otkupu vune, konkretnije ovce pramenke koja je najčešća pasmina u nas, što se provodi kroz suradnju s komunalnim poduzećima u Ličko-senjskoj županiji. Za sad je testna proizvodnja rezultirala s par tona organskog gnojiva.

Oko 1400 tona
U petogodišnjem planu zacrtano je godišnjim otkupom oko 400 tona odbačene vune na prostoru te i susjedne Zadarske županije, ostvariti punu proizvodnju, što znači app 390 tona organskog gnojiva. “Na svjetskom tržištu prodaju se peleti od vune kao gnojivo za hobi poljoprivrednike i zaštitu protiv puževa, a ovim pionirskim pothvatom u Hrvatskoj može se u cijelosti riješiti problem zagađenja okoliša odbačenom ovčjom vunom.

Naime, peletiranje vune i organiziranje proizvodnje vunenih peleta kao organskog gnojiva lako se može prilagoditi i replicirati na druge dijelove Hrvatske koji imaju problem otpadne vune: to su primjerice naši otoci, a procjenjuje se na bazi broj ovaca da je posrijedi oko 1400 tona.

U budućnosti vidim i dobre izglede za prenošenje znanja našeg Eko Lika centra u druge zemlje jugoistočne Europe poznate po stočarstvu i uzgoju ovaca – primjerice u BiH, Srbiju, Albaniju, Rumunjsku, Makedoniju i Bugarsku, imajući u vidu njihove potrebne prilagodbe i doradu kako bi se odbačena ovčja vuna ekonomski iskoristila”, kaže Jerkov.

Što se ekoloških aspekata tiče, vrijedno je istaknuti značajno smanjenje emisije CO2 te manju potrošnju vode u poljoprivredi korištenjem vunenih peleta, jer eko organsko gnojivo od vune zadržava vlagu i sporo je otpušta zajedno s dušikom kad i koliko je biljci potrebno.

U tijeku komercijalizacije ove inovacije uspostavljena je suradnja s pojedinim fakultetima, primjerice s Agronomskim fakultetom u Zagrebu čiji je laboratorij za testiranje referentan za Europsku uniju, te je dogovoreno da će prof. Gabrijel Ondrašek pratiti ovaj projekt zajedno s jednim doktorantom.

No u tijeku je širenje suradnje s drugim fakultetima s ciljem osnivanja Ličkog instituta za vunu u koji će svi relevantni fakulteti biti uključeni. Na tome se već radi, a važnu ulogu imat će HGK u Otočcu te tamošnje veleučilište.