Varteks u drugoj godini mandata nove Uprave koju vodi direktor Dražen Dobiš, nakon serije zanimljivih vlasničkih promjena, u očekivanju rješenja koja se po svemu sudeći ‘šiju’ za dugoročno održivo poslovanje, priprema se za napuštanje Zagrebačke burze.

Istodobno, čini se da se za period nakon skupštine dioničara koja je zakazana za sredinu prosinca, a na kojoj je taj prijedlog jedna od tema dnevnog reda, na više razina priprema teren na kojem bi se ključna pitanja mogla razjasniti.

Borba za svaki cent
Naime, već duže je tvrtka pod utegom neriješenog pitanja o kojem ovisi budućnost društva, dakle bez dogovora razlučnih vjerovnika oko raspodjele sredstava iz budućih prodaja preostale Varteksove imovine, a zanimljivo je da je po zadnjim procjenama posrijedi oko 24 milijuna eura vrijedna imovina, dok dug navodno iznosi cca 19,3 milijuna eura.

Kako se na tržištu neslužbeno može čuti, interes potencijalnih kupaca – ne manjka. Sve u svemu, mogući su relativno brzo dobri ishodi scenarija prodaje i izlaza za tvrtku, dok samo operativno poslovanje, drugim riječima odolijevanje problemu nelikvidnosti, Uprava za sad ‘kemija’ vodeći se načelom pažnje dobrog gospodarstvenika.

Recentni problemi vezani uz isplatu plaću za oko 650 radnika premošteni su, kaže Dobiš, do sredine siječnja, no potvrđuje i da su u Varteksu izražena nastojanja da se uštedi svaki cent, tako da Uprava sad planira potez povlačenja s burze upravo u kontekstu smanjenja rashoda.

I to kako se doznaje za iznos od oko 4000 eura mjesečno, odnosno toliko iznosi mjesečni trošak glede održavanja ove dionice na burzi, tj. to obuhvaća plan za 50-ak tisuća eura rezanja troškova na godišnjoj razini. Zato će se na skupštini dioničara, prema prijedlogu Uprave, raspraviti i odlučivati o prijedlogu povlačenja nešto više od 5 milijuna redovnih dionica društva s burze.

“Dionicom se ionako slabo trguje, a za Varteks održavanje dionice na burzi predstavlja trošak – posrijedi je oko 4 tisuće eura mjesečno, u situaciji u kojoj nam je svaki euro bitan zbog održavanja likvidnosti”, pojašnjava Dobiš dodajući na upit glede zahtjeva transparentnosti poslovanja, što znači i glede odnosa s investitorima, da se sve to najbolje postiže preko burze, no tvrdi da će Varteks uredno o svemu komunicirati na svojim stranicama.

U prijedlogu odluke, sukladno zakonu stoji i da se Varteks obvezuje da će od svih dioničara koji glasuju protiv odluke otkupiti njihove dionice u roku 3 mjeseca od dana upisa odluke u sudski registar, uz pravičnu naknadu. Ako dioničari izglasaju odlazak s burze, kako je ovdje riječ o povlačenju nelikvidne dionice, za navedeni slučaj pravična naknada određivala bi se revizorskim elaboratom o procjeni fer vrijednosti dionice.

SAFU

Ne traže se samo stručnjaci: Evo što danas čini razliku u uspješnoj organizaciji

Zelena revolucija

Pametno rješenje za zdraviju prehranu – znate li što je?

No, Dobiš ne računa s financijskim implikacijama koje bi u tom slučaju bile udar na likvidnost s obzirom na eventualne isplate onih dioničara koji bi se usprotivili predloženoj odluci. Također, kako je potvrdio za Poslovni dnevnik, ovaj je prijedlog Uprava iskomunicirala s najvećim dioničarima, pa s te strane sukladno navedenim razgovorima ne očekuju se iznenađenja.

Prema podacima SKDD-a, najveći dioničar je Marko Vučijević (24,9%), a slijede Stjepan Čajić (14,5%), Antonio Popić (10,7%), Mira Čajić(10%) te Zoran Košćec (8,5%). “Varteks puno više vrijedi nego što vrijedi dionica na burzi”, uvjeren je Popić koji najavljuje da će on glasovati za odlazak Varteksa s burze.

Mjesečne kolekcije – pogodak
Prema Dobišu, trenutno su popunjeni svi proizvodni kapaciteti, ali zbog upadanja u problem s likvidnošću ističe da se rade mjesečne kolekcije na bazi mogućnosti investicija u repromaterijal. To daje dobre rezultate, kaže, jer oko 91% Varteksove marke iz nove kolekcije prodaje se po punim cijenama.

Prihodi od prodaje u prva tri kvartala iznose 9,4 mil. eura (- 9% nego lani), dok je u vlastitoj maloprodajnoj mreži prihodovano 5,66 mil. eura što je 22% manje nego lani. No, na stranim tržištima ostvaren je prihod od 2,74 milijuna eura, što je 13% više te su najveći izvozni plasmani ostvareni na tržišta Italije i Švedske, gdje je zabilježena prodaja od 2,3 mil. eura.