EN DE

Prva hidroelektrana na slapovima Krke

Autor: Marija Brnić
27. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Sustav prijenosa energije u Hrvatskoj proradio je samo dva dana nakon prve hidroelektrane Niagara Falls i smatra se pretečom današnjeg HEP-a

Hrvatska elektroprivreda prvo je javno poduzeće osnovano u Hrvatskoj 26. srpnja 1990. godine na temelju Zakona o elektroprivredi kojim je 119 tadašnjih samostalnih elektrogospodarskih subjekata na području Hrvatske integrirano u jedinstveno poduzeće. No začeci elektroenergtskog sustava sežu još u 19. stoljeće, i to 28. kolovoza 1895. godine, kada je na slapovima Krke proradila prva javna hidroelektrana, a električna se energija proizvedena u Krki prenosila 11 kilometara dugim dalekovodom do Šibenika, osiguravajući mu javnu rasvjetu. Taj je sustav proradio samo dva dana nakon prve hidroelektrane Niagara Falls i smatra se pretečom današnje Hrvatske elektroprivrede.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Jedinstveni sustav
Gradnja elektrana nastavljena je početkom 20. stoljeća kada je na području Dalmacije u pogon pušteno nekoliko hidroelektrana namijenjenih isključivo industrijskom korištenju. Na području sjeverozapadne Hrvatske 1907. godine u rad je puštena zagrebačka Gradska električna centra, a godinu poslije i Munjara grada Karlovca. Ni nakon završetka Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj nije postojao jedinstven elektroenergetski sustav. “Lutalo” se od Električnog poduzeća Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu do novih regionalnih poduzeća, ali se 1947. godine donijela uredba kojom je utemeljena Generalna direkcija savezne elektroprivrede sa sjedištem u Zagrebu, a potom republička elektroprivredna poduzeća. Pedesetih godina počinje gradnja elektrana i za potrebe elektroenergetskog sustava, a ne samo lokalnih područja – najprije HE Vinodol, potom termoelektrana Konjščina, a 1960. godine završena je gradnja HE Peruća. Dvije godine poslije u sustav ulazi i HE Zakučac te Senj i Dubrovnik kao i Termoelektrana – toplana Zagreb. U Hrvatskoj elektroprivredi će reći da je najplodonosnije bilo razdoblje od 1976. do 1985. godine kada u sustav ulazi nuklearka Krško snage 664 MW.

Hrvatska elektroprivreda prvo je javno poduzeće osnovano u Hrvatskoj 26. srpnja 1990. godine na temelju Zakona o elektroprivredi kojim je 119 tadašnjih samostalnih elektrogospodarskih subjekata na području Hrvatske integrirano u jedinstveno poduzeće. No začeci elektroenergtskog sustava sežu još u 19. stoljeće, i to 28. kolovoza 1895. godine, kada je na slapovima Krke proradila prva javna hidroelektrana, a električna se energija proizvedena u Krki prenosila 11 kilometara dugim dalekovodom do Šibenika, osiguravajući mu javnu rasvjetu. Taj je sustav proradio samo dva dana nakon prve hidroelektrane Niagara Falls i smatra se pretečom današnje Hrvatske elektroprivrede.

Jedinstveni sustav
Gradnja elektrana nastavljena je početkom 20. stoljeća kada je na području Dalmacije u pogon pušteno nekoliko hidroelektrana namijenjenih isključivo industrijskom korištenju. Na području sjeverozapadne Hrvatske 1907. godine u rad je puštena zagrebačka Gradska električna centra, a godinu poslije i Munjara grada Karlovca. Ni nakon završetka Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj nije postojao jedinstven elektroenergetski sustav. “Lutalo” se od Električnog poduzeća Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu do novih regionalnih poduzeća, ali se 1947. godine donijela uredba kojom je utemeljena Generalna direkcija savezne elektroprivrede sa sjedištem u Zagrebu, a potom republička elektroprivredna poduzeća. Pedesetih godina počinje gradnja elektrana i za potrebe elektroenergetskog sustava, a ne samo lokalnih područja – najprije HE Vinodol, potom termoelektrana Konjščina, a 1960. godine završena je gradnja HE Peruća. Dvije godine poslije u sustav ulazi i HE Zakučac te Senj i Dubrovnik kao i Termoelektrana – toplana Zagreb. U Hrvatskoj elektroprivredi će reći da je najplodonosnije bilo razdoblje od 1976. do 1985. godine kada u sustav ulazi nuklearka Krško snage 664 MW.

Nove investicije
Lani je u probni rad puštena HE Lešće, prva hidroelektrana izgrađena u neovisnoj Hrvatskoj, a u tom je razdoblju izgrađena TE Plomin 2, završena 1999. godine. Trenutačno se HEP nalazi pred ulaskom u velike investicijske projekte, a prvi od njih bit će gradnja hidroelektrane Ombla.

Autor: Marija Brnić
27. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close