Na nedavno održanoj konferenciji u sklopu Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva 2010. “Promicanje poduzetništva kroz sustav obrazovanja” u ime Hrvatske udruge poslodavaca predavanje o važnosti obrazovanja i poduzetništva održao je Mislav Balković, član HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Svoje je izlaganje Balković započeo predstavljanjem paradigme: “Borba za ekonomski prosperitet nacija na globalnom tržištu borba je sustava vrijednosti”, kojom je na prvo mjesto stavio upravo sustav vrijednosti i poslovnu, odnosno poduzetničku kulturu. Tvrdnju je potkrijepio podsjećanjem na Japan i Njemačku koje su kao gubitnice Drugoga svjetskog rata bile gotovo predodređene na neuspjeh na globalnom tržištu, ali su upravo zahvaljujući sustavu vrijednosti i kulturi uspjele postati druga, odnosno četvrta ekonomija svijeta. U svome je izlaganju naglasio kako je izgradnja društvenog sustava vrijednosti u velikoj mjeri oslonjena na obrazovanje, ali je isto tako upozorio da je to dugotrajan postupak u kojem trebaju sudjelovati svi relevantni čimbenici, od obrazovnog sustava preko obitelji do šire javnosti i medija. Utvrđujući smjernice razvoja poduzetništva u Hrvatskoj, predstavio je poduzetničku te inovacijsku praksu u Izraelu, Danskoj i Singapuru kako bi na tri uspješna modela razmjerno malih država ukazao na sličnosti i specifičnosti primijenjenih pristupa.

Tri modela
Izrael (7,4 milijuna stanovnika) ima više od 4000 visokotehnoloških kompanija i više od 100 fondova rizičnoga kapitala (venture capital) te znatan rast visokotehnoloških inovacija u ICT-u, medicini i nanotehnologiji. Izraelci imaju najveći postotak doktora znanosti, znanstvenika i inženjera u svijetu i visokokvalitetna istraživačka sveučilišta. Poseban poticaj razvoju poduzetništva u prošlosti dalo je i oko 400.000 obrazovnih doseljenika iz bivšega Sovjetskog Saveza. Zanimljivo je kako se mnogi Izraelci upravo nakon vojnog roka odlučuju ući u poduzetništvo i pokrenuti tvrtke potaknuti dodatnim obrazovanjem koje su prošli u vojsci. Naime, preuzimanje rizika, timski rad i sposobnost snalaženja (improvizacije), karakteristični za vojnu obuku, pozitivno pridonose donošenju odluke o ulasku u poduzetništvo. S druge pak strane kada se analiziraju i procjenjuju slabosti sustava, Izraelu se kao nedostatak ističe jaka ovisnost o SAD-u koji je jedan od glavnih poticatelja razvoja.

Danska (5,4 milijuna stanovnika) primjer je zemlje u kojoj postoje velike međunarodne kompanije i mnogo obiteljskih tvrtki. Prije nekoliko godina novi cilj danske vlade bio je stvoriti i treću razvojnu snagu – “start up” tvrtke. Prema izvještaju Svjetske banke Danska je peta zemlja u svijetu po jednostavnosti pokretanja i vođenja poslovanja. Ima jaku i razvijenu mrežu poduzetničkih inkubatora koji osiguravaju poduzetnicima besplatnu savjetodavnu i pravnu podršku te javni fond rizičnoga kapitala za potporu “start up” kompanijama. Također je potrebno naglasiti da Danci imaju uvedenu edukaciju za poduzetništvo koju provode unutar formalnog sustava obrazovanja. U odnosu na BDP danske kompanije privlače najviše ulaganja iz fondova rizičnoga kapitala u EU te je danas upravo u Danskoj, koja brojem stanovnika zauzima samo oko 1% populacije EU, smješteno 20% svih biotehnoloških kompanija Europske unije. Kao nedostatak danskog sustava navode se visoki porezi, što uspješne poduzetnike često potiče na iseljavanje. Singapur (4,9 milijuna stanovnika) primjer je zemlje čija vlada znatno investira u digitalne medije, biotehnologiju, čiste tehnologije i tehnologije za pročišćavanje voda. Rade na razvoju poduzetničkih inkubatora i dovode strane znanstvenike koji daju podršku “start up” kompanijama. Pokrenuli su javni fond rizičnoga kapitala koji je posljedično doveo do niza takvih privatnih fondova. Više od 5% kompanija u Singapuru su poduprte ili pokrenute novcem iz fondova rizičnoga kapitala. Prema izvještaju Svjetske banke Singapur je prva zemlja u svijetu po jednostavnosti pokretanja i vođenja poslovanja.

Njihov školski sustav jako potiče poduzetnički duh i izgrađuje poduzetničke kompetencije na svim obrazovnim razinama. Desetljećima se fokus promiče s masovne proizvodnje na proizvode i usluge utemeljene na znanju. Nedostatak karakterističan za Singapur jest problem straha od preuzimanja inicijative i rizika te straha od bankrota koji karakterizira većinu populacije. Unatoč specifičnim problemima svake od navedenih država svima im je zajednička činjenica da su implementirale smjernice za olakšavanje pokretanja i vođenja poslovanja (prema ocjenama Svjetske banke) te su izgradile i potiču društvo znanja, odnosno imaju obrazovni sustav koji školuje veći broj visokoobrazovanih u području tehničkih i prirodnih znanosti. Otvorenost prema dijaspori, odnosno doseljenicima, također se ubraja među karakteristike ovih sustava jer su doseljenici poduzetniji te donose nova znanja i kulture. Sveobuhvatna podrška države s naglaskom na potpore perspektivnim sektorima u kojima nacionalna ekonomija doista može biti globalno konkurentna, razvijeni fondovi rizičnoga kapitala te brza uspostava fokusa “start up” kompanija na globalno tržište i time preskakanje tradicionalnoga inkrementalnog oblika globalizacije znatno pridonose razvoju i važnosti poduzetništva u tim zemljama. Međutim, različiti su modeli poticanja i potpore poduzetništvu. Oni, naravno, ovise i temelje se na prepoznavanju vlastitih snaga i slabosti (kultura, okruženje i sl.), pa je tako kod jednih naglasak na klasterima potpomognutim jakim kompanijama ili razvojnim institutima, dok drugi svoj razvoj temelje na znanju i inovativnosti pojedinaca koji pokreću “start-up” kompanije te potpori venture kapitala.

Odgovornost
Analizirajući u daljnjem tijeku izlaganja hrvatske specifičnosti (snage i slabosti), Balković je istaknuo i pohvalio neke od mjera programa gospodarskog oporavka Hrvatske, ali je istodobno ukazao i na osnovne probleme među koje je svrstao manjak poduzetničkog duha na osobnoj razini, nedostatak želje za preuzimanjem odgovornosti za vlastitu budućnost koja karakterizira većinu populacije u Hrvatskoj te nedovoljno razvijeno poslovno okruženje (zakonska regulativa, jednostavnost pokretanja posla, pristup kapitalu…). Kao osnovu poticanja poduzetništva istaknuo je potrebu razvoja poslovnog okruženja u svim segmentima, a posebno kroz implementaciju EU zakona o malom gospodarstvu (Small Business Act), rigorozniju procjenu učinaka uvođenja zakonskih rješenja, poboljšani pristup kapitalu te pokretanje ili privlačenje fondova rizičnoga kapitala te racionalizaciju državne uprave i smanjenje neporeznih davanja. U dijelu poticanja poduzetništva na razni pojedinca Balković je naglasio snažnu ulogu i poziciju obrazovnog sustava te potrebu usvajanja i provedbe mjera strategije učenja za poduzetništvo “Poduzetna Hrvatska” kao i harmonizacije Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi sa smjernicama ove strategije.

Balković je na kraju izlaganja istaknuo kako su aktivnosti unutar predstavljenog plana gospodarskog oporavka hrvatske korak u pravom smjeru u razvoju poslovnog okruženja ako se brzo i u potpunosti provedu. Dodao je nadalje da navedenim mjerama treba dodati mjere akcijskog plana strategije učenja za poduzetništvo koje će pridonijeti promjeni stavova i sustava vrijednosti te promicati poduzetnički duh i poduzetnička znanja na razini pojedinca. Sve navedeno prema njegovoj ocjeni može pokrenuti razvoj poduzetništva kao okosnice podizanja konkurentnosti i ukupnog razvitka hrvatskog društva s vidljivim učincima u razdoblju kraćem od 10 godina.

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

štedi vrijeme i novac

Stres pri popisu zaliha? Ovo je rješenje koje to rješava jednim skeniranjem