Hrvatska oko 70 posto međunarodne robne razmjene ostvaruje sa zemljama EU, a ulaskom Hrvatske u Uniju došlo je do spajanja ekonomija i ukidanja carinskih barijera. Mnoge nekoć velike špedicije, koje se nisu orijentirale na organizaciju međunarodnog transporta i logistiku, morale su otpustiti tisuće radnika, jer više ne postoji usluga na kojoj su temeljile svoj core biznis – carinsko zastupanje. No, ima i tvrtki koje su iskoristile i takvu situaciju, a jedna od takvih je i Primacošped iz Zagreba.

Od kravata do bifteka
Primaco je vodeći zračni otprmnik i agent u Hrvatskoj prema broju kilograma robe prebačenih preko ZL Zagreb. Također, jedan je od vodećih međunarodnih cestovnih prijevoznika, specijaliziran za hladni lanac te jedan od vodećih pomorskih otpremnika i agenata s uredima u Luci Rijeka. Kako pojašnjava Petar Šimić, direktor tvrtke, znatan dio njihovog biznisa otpada i na usluge carinskog zastupanja i vođenja obvezne EU statistike prometa robe – Instrastata koje nude u svojih sedam ureda diljem Hrvatske. Primaco ima 92 djelatnika, od kojih su osam njih i licencirani IATA Cargo agenti (ovlašteni specijalisti za obavljanje zračnog transporta), a upravlja i sa 40-ak kamiona.

Grupa Primaco je u lani ostvarila promet od 54 milijuna kuna. "Ako se pitate kako Croata kravate završavaju u dućanima u Kini, tko dostavlja Plivine lijekove u zapadnu Europu, kojim prometnim putovima Končarevi transformatori i Generini veterinarski pripravci osvajaju Bliski istok i sjevernu Afriku, čiji kamioni voze opuzenske mandarine u Rusiju – odgovor je uvijek isti: Primaco. Ako se pitati kako do polica Vaših dućana iz Italije stiže Pasta Zara, argentinski biftek, iz Nizozemske Dell računala, iz Španjolske Ledovo smrznuto povrće ili iz Mađarske Coca Cola – ponovno jedan odgovor: Primaco", slikovito pojašnjava Petar Šimić.Ulazak u EU je potaknuo je veliko restrukturiranje gospodarstva. Kako navode i u Primacu, tvrtke koje trguju sa EU zemljama su profitirale jer im se trošak transporta pao i ubrzao se za 20-ak posto, a trošak carinskog zastupanja više nemaju.

"Ono loše što se desilo za hrvatsko gospodarstvo je izlazak iz CEFTA-e. Mnogi hrvatski proizvodi, pogotovo prehrambeni gdje su hrvatske tvrtke još uvijek izuzetno jake, sada su opterečeni uvoznim carinama u našim prijateljskim zemljama na čijim tržištima je hrvatski proizvod brend – Srbiji, BiH, Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori, Kosovu, Moldaviji. Mnogi naši veliki klijenti kao što su Gavrlilović, Franck, Podravka, PIK Vrbovec i ostali, odlučili su dio proizvodnje premjestiti u BiH ili Srbiju. Takvi pomaci su logični, opravdani i pametni. Nažalost oni će rezultirati smanjenjem zaposlenosti u Hrvatskoj, a naše tvrtke će, nadajmo se, ipak zadržati svoje tržište", kaže Šimić. Dodaje da su tvrtke koje trguju s Kinom u većini slučajeva također doživjele veliko povećanje carinskih davanja. "Naši veliki klijenti koji uvoze raznu robu iz Kine, kao što je npr. Marko Projekt koji je vodeći uvoznik bicikala u Hrvatsku, morali su promijeniti svoje dobavljače kako bi izbjegao Kinu", navodi direktor Primaca. 

Ozbiljne kompanije 
Unatoč svemu, očekuje da će ulazak u EU ukupno pozitivno utjecati na međunarodnu robnu razmjenu, što je važno, budući da je Hrvatska mala zemlja, i mora biti "svjetski trgovac" ako želi biti na karti svijeta. Šimić navodi da se već vidi npr. povećanje interesa, a i prometa kontejnera, preko luke Rijeka za zemlje EU, koje su do sada u sjevernom Jadranu koristile Kopar i Trst budući da im je bilo tako jednostavnije. U Hrvatskoj su prisutne sve najveće multinacionalne i regionalne kompanije iz sektora otpremništva. Šimić navodi da multinacionalke najviše interesira međunarodni cestovni transport i skladištenje budući da se tu krije 70-ak posto ukupnog biznisa u ovom sektoru. "One pronalaze svoje tržište, međutim ne mogu nam u potpunosti konkurirati budući da je njihova strategija da nemaju niti jedan svoj kamion, već sve outsourcaju, zbog čega ne mogu biti konkurentni hrvatskim prijevoznicima koji upravljaju svojim vlastitim flotama kamiona. Na hrvatskom tržištu su se u proteklih nekoliko godina formirale ozbiljne hrvatske kompanije kao što su Primaco, koje ipak i dalje drže većinu biznisa", kaže Petar Šimić. 

Čišćenje portfelja

Odustali od veleprodaje i distribucije

Primaco je osnovan 1990. godine, te je do 2008. Godine uz djelatnost transporta i špedicije razvijao i djelatnost veleprodaje i distribucije. Taj dio biznisa smo uspješno prodali 2008. godine, te smo reinvestirali svu zadržanu dobit u transport i špediciju. Od 2008. godine do danas smo rasli 100 posto u prihodima i broju zaposlenih.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu