Nakon udara inflacije koja je označila početak 2008. i koja je bila svojevrsna uvertira u recesiju i ekonomsku krizu kroz koju intenzivnije prolazimo od početka 2009., hrvatsko se gospodarstvo početkom 2010. godine nalazi pred novom opasnošću – deflacijom. Hrvatska vlada mora poduzeti sasvim konkretne mjere dinamiziranja gospodarskog života kako bi se izbjegao deflacijski udar koji bi imao razoran utjecaj na ukupan ekonomski i društveni život u našoj zemlji. To je glavni zaključak s konferencije za novinare Hrvatske udruge poslodavaca održane sredinom siječnja, na kojoj su sudjelovali Damir Kuštrak, predsjednik Udruge, Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a i član Izvršnog odbora HUP-a, te Goranko Fižulić, predsjednik Uprave Magme. Svoje tvrdnje hrvatski poslodavci potkrepljuju službenim podacima Državnog zavoda za statistiku o kretanju indeksa potrošačkih cijena, ali i indeksa trgovine na malo.

Radna mjesta
Prema riječima Damira Kuštraka, predsjednika HUP-a, pad cijena koji bilježimo u posljednjih nekoliko mjeseci u našoj zemlji možda se u početku može činiti privlačnim, ali su moguće posljedice trenda dugotrajnog pada cijena pogubne. Slikovito govoreći, inflacija i deflacija su prirodne katastrofe gospodarstva svake zemlje. Ako bismo rekli da je inflacija velik potres, deflacija je plimni val/cunami koji nastaje nakon potresa i ima katastrofalne posljedice. Prosječan potrošač raduje se deflaciji i smanjenju cijena proizvoda, ali deflacija zapravo gasi radna mjesta i dovodi do kraha burze. Deflacija započinje začarani krug smanjene proizvodnje i potrošnje, ali i povećane nezaposlenosti. Građani u takvom krugu čekaju da cijene padnu kako bi jeftinije kupovali, a zapravo to vodi do još veće deflacije i gubitka poslova. Kako bismo izbjegli taj scenarij, hrvatski poduzetnici okupljeni u HUP-u traže od Vlade da ukine poseban porez na plaće i mirovine (krizni porez), smanji stopu PDV-a na staru vrijednost od 22%, ukine ili umanji doprinose iz plaća kako bi se poboljšao osobni standard hrvatskih građana i potrošnja. Te su tri mjere izravno usmjerene na sprečavanje deflacijskog udara koji može imati razorne posljedice na gospodarsku i socijalnu strukturu u našoj zemlji. Krizni porez je samo prividno stabilizirao javne financije, ali je u konačnici znatno smanjio potrošnju, što je ugrozilo plasman gotovih proizvoda i povećao zalihe kod proizvođača. Time je ova mjera postala kontraproduktivna i sada negativno utječe na stabilnost javnih financija zbog kojih je i uvedena.

Javni troškovi
Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a i član IO HUP-a, istaknuo je važnost fiskalnog i parafiskalnog rasterećenja, kako gospodarstva tako i naših građana. Istovremeno poslovne banke, privatni investitori u suradnji s Vladom i HNB-om moraju započeti novi investicijski ciklus koji je jedino jamstvo povećanja proizvodnje i zaposlenosti. Usporedno mora teći i proces racionalizacije javne uprave, ekonomiziranja poslovanja državnih poduzeća kako bismo javne troškove prilagodili ekonomskom potencijalu zemlje, ali i oslobodili sredstva poduzećima za njihov rast i razvoj. Prema riječima Goranka Fižulića, predsjednika Uprave Magme, ključ početka oporavka je u povećanju osobne potrošnje. Smanjenje PDV-a, odnosno njegovo vraćanje na 22%, ukidanje kriznog poreza te dodatno stimuliranje prodaje stanova pozitivno bi utjecali na povjerenje potrošača i osigurali rast gospodarstva.