Ina je u prvom polugodištu ostvarila neto prihod od prodaje od 6,29 milijardi kuna, što je 32 posto manje nego godinu dana prije, dok je neto dobit te naftne kompanije pala za više od 90 posto, što je posljedica pada cijena nafte i plina, stoji u izvješću Ine, objavljenom u četvrtak.

Prema tom izvješću, neto dobit tvrtke, bez jednokratnih stavki, iznosila u prvom polugodištu 23 milijuna kuna, što je 93 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je zarada po dionici pala na 2,3 kune, dok je prije godinu dana iznosila 32,8 kuna.

Poslovanje Ine u drugom tromjesečju 2016. poboljšano je u odnosu na prvo tromjesečje, međutim ukupni rezultat u prvoj polovici godine ostao je, uglavnom zbog pogoršanog vanjskog okruženja, ispod razine 2015., navodi se u financijskom izvješću kompanije. 

CCS EBITDA je u prvom ovogodišnjem polugodištu, bez jednokratnih stavki, iznosila 755 milijuna kuna, što predstavlja pad od 57 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Inin segment Istraživanje i proizvodnja bio je pritom opterećen s 31 posto nižom cijenom Brent nafte u odnosu na prvo polugodište 2015. Smanjenje Brenta utjecalo je i na cijenu plina, dok su opća kretanja na tržištu dodatno smanjila prodaju plina za 6 posto na polugodišnjoj razini.

Ipak, napori za maksimiziranje proizvodnje na postojećoj imovini spomenutog segmenta, stoji u izvješću, rezultirali su porastom proizvodnje nafte od 12 posto, pri čemu je porast domaće proizvodnje iznosio 16 posto.

S druge strane, proizvodnja plina smanjila se za 11 posto, uglavnom zbog smanjenja proizvodnje u podmorju.

Poslovanje segmenta Rafinerije i marketing odvija se u nešto manje poticajnom okruženju, kako se prosječna rafinerijska marža smanjila za 38 posto, naglašavajući potrebu za daljnjom optimizacijom i prilagodbom tržišnim uvjetima, navodi se u izvješću.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Segment Trgovine na malo ostao je stabilan, te će nakon prilagodne za jednokratne stavke otpremnina imati kompetitivniji model funkcioniranja.

Na cjelokupan rezultat poslovanja utjecale su jednokratne stavke koje se odnose na isplatu otpremnina, u iznosu od 270 milijuna kuna na razini EBITDA, što se primarno odnosi na novi poslovni model Trgovine na malo, navodi se u izvješću.

Kapitalna ulaganja porasla više od 30 posto

"Ipak, usprkos padu prihoda od 32 posto, financijska pozicija kompanije ostaje stabilna, s 9 posto nižim neto dugom. Kapitalna ulaganja iznose 717 milijuna kuna, a u usporedbi s istim razdobljem prošle godine porasla su za 31 posto, unatoč izazovnom tržišnom okruženju", ističe se.

U segmentu Istraživanje i proizvodnja u prvom polugodištu 2016., EBITDA bez jednokratnih stavki iznosila je 1,04 milijardi kuna, što je smanjenje od 615 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Negativan utjecaj u prvom redu bio je potaknut manjom cijenom Brenta i prirodnog plina.

Cijene plina smanjene su zbog smanjenih cijena za kućanstava, ali i jačanja tržišne konkurencije koja dodatno spušta cijene.

Nadalje, EBITDA segmenta Rafinerije i marketing, uključujući Trgovinu na malo, u prvih je šest mjeseci, bez jednokratnih stavki, bila 338 milijuna kuna.

Na taj je rezultat, objašnjava se,  utjecalo vanjsko okruženje, zajedno s manjom razinom prerade, kao i manjom prodajom i smanjenim prodajnim maržama, uglavnom na izvoznim tržištima. Smanjenje bruto rafinerijskih marži djelomično je ublaženo pozitivnim poslovanjem Trgovine na malo.

Komentirajući rezultate, Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine,  rekao je da je prva polovica 2016. godine obilježena okruženjem s niskim cijenama nafte, od oko 40 dolara za barel, značajno nižim cijenama plina, kao i slabijim rafinerijskim maržama. Posljedično, naveo je, CSS EBITDA bez jednokratnih stavki u prvih šest mjeseci iznosila je 723 milijuna kuna, što je slabiji rezultat u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Domaća proizvodnja nafte povećana 16 posto

Istaknuo je i kako su smanjenje cijene Brenta i cijena plina snažno utjecali na poslovanje segmenta Istraživanja i proizvodnje, no kontinuirana kampanja remonta i projekti usmjereni na održavanje uspjeli su povećati domaću proizvodnju nafte za 16 posto.

"Potpis ugovora o istraživanju za blok Drava-2, što je prva istražna koncesija nakon nekoliko godina, donosi dodatni potencijal za budući rast. Na rafinerijsko poslovanje utjecale su manje povoljne rafinerijske marže, kao i nepovoljni veleprodajni uvjeti, ali su ulaganja više nego udvostručena u usporedbi s 2015., primarno uslijed remonta Rafinerije nafte Rijeka i razvoja logistike", istaknuo je Aldott.

Dodao je i kako je Trgovina na malo ojačana kupnjom Energopetrolovih dionica u srpnju, čime je Ina postala većinski vlasnik kompanije. Ovom transakcijom Ina se dodatno pozicionirala kao najveći pojedinačni distributer naftnih proizvoda u Bosni i Hercegovini, s ciljem daljnjeg jačanja regionalne pozicije.

"Aktualna je godina bila i bit će obilježena nepovoljnim vanjskim okruženjem, ne samo za Inu, već za naftne i plinske kompanije općenito. Kako bi se suočila s ovim izazovom, kompanija iznova procjenjuje sve projekte i procese kako bi osigurala stabilnu aktualnu poziciju i budući rast", zaključio je Aldott.