Tijekom protekle dvije godine svjetski gospodarski sustav proživio je snažan šok, toliko jak da se tek sada od toga počinjemo oporavljati. Kako bi ubrzale oporavak, mnoge vlade u svijetu posegnule su za financijskim poticajima s ciljem pokretanja novog gospodarskog rasta.Međutim, lideri koji su usmjereni na dugoročnije perspektive okrenuli su se tehnologiji kao načinu kojim se stvari mogu učiniti sistematičnijim – boljim informacijama i boljem dizajnu. Okrenuli su se stvaranju učinkovitijih sustava i djelotvornijoj infrastrukturi koja će biti pametnija. To je zaista veliko obećanje, ne samo u smislu postizanja bržeg gospodarskog oporavka već i u smislu gradnje temeljno novog i održivijeg globalnog gospodarstva, društva i planeta.

Analiza u stvarnom vremenu
U nadolazećim desetljećima, vjerujemo kako će mnogi progresivni napreci u poslovanju, društvu i okolišu doći od uvida koji će biti rezultat “pametnije” analize podataka o svijetu, koji će se prikupljati u stvarnom vremenu. Uzmite u obzir činjenicu da već danas na svako ljudsko biće na planetu dolazi gotovo milijardu senzora i aktuatora. S boljim i bržim načinima prikupljanja podataka u stvarnom vremenu i sa sve većom povezanošću raznih infrastruktura, sustava i online zajednica, ne možemo reći da imamo problem s količinom podataka. Ono što je važnije od same količine podataka koje prikupljamo, jest ono što ćemo s njima učiniti. Stoga, pitanje pred kojim se nalazimo nije “trebamo li” sagraditi pametniji planet koji se temelji na boljem razumijevanju dostupnih podataka, nego kako ćemo to učiniti. Od kuda nam resursi, na koji način ćemo dobiti podršku ljudi i kako ćemo angažirati prave interesne skupine? I, što je najvažnije, na koji ćemo način riješiti ozbiljne društvene i političke probleme koji se događaju na pametnijem planetu? Presudan korak, koji mora učiniti svaka organizacija, jest postizanje potpune kontrole nad vlastitim podacima. Ključ tranzicije od “velike količine podataka” k “pametnijim podacima” jest u razumijevanju njihove raznolikosti, konteksta i u shvaćanju da se podaci neprekidno mijenjaju. Davanjem smisla svemu tome možemo vidjeti kako se vrijednost informacije odnosi na stvari oko nas. Podatak sam za sebe je beskoristan. No, kad ga stavimo u kontekst i analiziramo u trenutku kad se pojavi i ustanovimo sve veze koje ima s drugim podacima – tada imamo pametni sustav. Drugo, za sve to mora postojati dobar razlog i sve se mora gledati i u kontekstu povrata investicije u tvrtki, gradu ili zajednici. Kako bi to postigle, mnoge organizacije provode pilot projekte kojima nastoje ocrtati razmjere potencijalnog povrata investicije.

Dobri primjeri
Već danas stotine gradova primjenjuju rješenja za upravljanje prometom i time smanjuju kašnjenja za više od 700 tisuća sati godišnje; Nizozemske željeznice danas mogu procijeniti 56.000 različitih varijabli, među kojima su zalihe, vremenske prilike i broj putnika, kako bi upravljale s više od pet tisuća putničkih vlakova svakoga dana, povećavši tako učinkovitost i smanjivši troškove za 20 milijuna eura godišnje. Španjolski distributer nafte i plina, Repsol, koristi se prediktivnom analitikom u obradi golemih količina podataka o potresima kako bi poboljšao procese traženja novih izvora energenata. Kanadska bolnica se u njezi visokorizične novorođenčadi koristi analizom fizioloških podataka kako bi unaprijed otkrila po život opasne infekcije i sada takva predviđanja ostvaruje čak do jednog dana ranije negoli je to bila u stanju napraviti prije. Konačno, izuzetno je važno suočiti se s liderskim izazovima pametnijeg planeta. Dio njih usmjeren je na pronalaženje kompromisa između raznih interesnih skupina, a dio se nalazi u rješavanju složenih problema koji često nemaju samo jednog “vlasnika”. U tom slučaju bitna je suradnja unutar tvrtke te suradnja s javnom upravom i zajednicom.

Krešo Perica, glavni direktor IBM-a Hrvatska