Vlada je odbila izaći u susret velikim industrijskim potrošačima plina i sniziti cijenu ovog energenta, pa im ne preostaje ništa drugo nego organizirano krenuti u pregovore s potencijalnim dobavljačima plina koji bi mogli ući na hrvatsko tržište. Iako su neki od njih već krenuli u potragu za jeftinijim dobavljačem od Ine i njene tvrtke Prirodni plin, Velimir Gojnić, direktor Wienerbergera, kaže da im je i tu uspjeh upitan.

Nema novih igrača
“Tržište plina u Hrvatskoj je toliko komplicirano, možda i namjerno, da drugi proizvođači ne mogu proći kroz tu mrežu”, kaže Gojnić. Dodaje da bi Ina mogla izbaciti konkurenciju znatnim rezanjem cijena, jer si to može priuštiti zbog vlastite proizvodnje. Slično razmišlja i Zvonko Jakuš, direktor Zagorke, koji ne vjeruje da je realno očekivati nove “igrače” na tržištu. “Jasno je da neće biti konkurencije zbog monopola Ine”, kaže Jakuš i ističe da ipak neće izmještati proizvodnju, ali neće ni investirati. “U pripremi imamo ulaganje od pet milijuna eura, ali nema smisla investirati pod ovim uvjetima”, kaže Jakuš. No, Danijel Zadjelović, direktor Lipik Glasa, s tim što Ina može spuštanjem cijene odbiti konkurenciju nema problema i priželjkuje čak i takav razvoj događaja. “Prisilimo li Inu da spusti cijenu to je opet dobra stvar za nas”, kaže Zadjelović s kojim smo razgovarali baš dok je pregovarao s potencijalnim kupcima. “Upravo pričam s kupcem i razgovaramo kako nismo konkurentni s ovakvim cijenama. U našem slučaju ovako visoka cijena plina direktno zaustavlja razvoj firme, ne dopušta nam da zaposlimo pedesetak ljudi i napravimo barem pet milijuna eura dodatnih prihoda”, kaže Zadjelović.

Prevelika razlika
Silvija Tomljanović iz Nexe grupe kaže također da već razgovaraju s potencijalnim dobavljačima plina, no odluku o prelasku nisu donijeli. O pregovorima s alternativnim dobavljačima razmišlja i Mladen Koprek, direktor Tondacha, koji se već sad nalazi u neobičnoj situaciji. “Distributer plina za naše pogone u Đakovu je HEP, dok je za one u Bedekovčini Zagorski metalac. Razlika u cijeni ovih distributera iznosi čak 10 posto, što bi bilo nemoguće na uređenim tržištima gdje se razlike od jedan ili dva posto smatraju velikima”, kaže Koprek. Zbog situacije na tržištu Koprek je prilagodio proizvodnju potražnji. To u praksi znači da su smanjili svoje tvornice za 60 do 70 posto, no ne misle zatvarati. Ipak, zbog svega su u godinu i pol dana morali otpustiti pedesetak ljudi. Na to je bila primorana većina sličnih tvrtki i zbog toga su ljuti na Vladu što nije iskoristila zakonsku mogućnost i snizila cijenu plina. “Jeftinim plinom za domaćinstva kupovali su socijalni mir, no zapravo su rezali granu na kojoj sjede. Koliko god da snize cijenu za domaćinstva ljudi ga ne mogu plaćati jer su firme u kojima su radili propadale zbog skupog plina”, zaključuje Gojnić.

Produženje

Koordinacija u HUP-u ne vjeruje Vladi
Vlada još uvijek može odrediti nižu cijenu industrijskog plina za povlaštenog kupca jer joj to dopušta Zakon o tržištu plina. Međutim, Vlada to može učiniti samo do 1. kolovoza ove godine, pa im je službeno to izgovor da ne pomognu velikim potrošačima. Koordinacija za plin koja je osnovana unutar Hrvatske udruge poslodavaca, traži da se primjena te odredbe prolongira još godinu dana, no kako ne vjeruju da će im Vlada ni u ovom slučaju izaći u susret, zajednički traže dobavljače jeftinijeg plina.