Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u razdoblju od 2006. do kraja 2016. društvima iz Agrokor Grupe odobrila 25 kredita u ukupnom iznosu od 903,6 milijuna kuna. U međuvremenu je otplaćeno njih devet, a kako su iz HBOR-a potvrdili Hini, preostalih 16 koji su još uvijek aktivni odobreni su u iznosu 658 milijuna kuna, s tim da je dio također otplaćen, a stupanjem lex Agrokora na snagu preostale obveze proglašene su dospjelima.

Kako danas sve što se tiče Agrokora ima predznak afere i devijacije, i taj su zbroj kredita mnogi predstavili kao “čak toliko” i nešto što je a priori sumnjivo, inkriminirajuće i zgražajuće. No, treba li se doista čuditi brojci od oko 120 milijuna eura kredita u deset godina ili prosječno 12 milijuna eura godišnje konglomeratu koji je dobrim dijelom tog razdoblja po prihodima bio najveći poslovni subjekt u državi, a dobar dio njegova proizvodnog portfelja predstavljaju kompanije iz područja poljoprivrede proizvodnje, kao i tvrtke iz prehrambene industriji koje dio svoje proizvodnje plasiraju u izvoz? Sustav Agrokor se, dakle, svojim profilom uvelike uklapa(o) u glavne programe kreditiranja državne razvoje banke. Tako gledajući, Agrokor se u posljednjem desetljeću u financiranju zapravo nije mnogo oslanjao na HBOR (bilo preko banaka ili izravno) tj. činio je to ispodprosječno u odnosu na sektorski usporedive domaće kompanije. A kako je posljednji kredit HBOR-a četirima Agrokorovim kompanijama (ukupno 48,3 mil. eura Jamnici, Zvijezdi, Ledu i PIK-u Vrbovec) odobren sredinom prosinca 2016., iz HBOR-ova podatka o iznosu aktivnih kredita ispada da je početkom lanjskog prosinca HBOR Agrokoru bio izložen 300-tinjak milijuna kuna. No, i zajedno s tim zadnjim financiranjem proizlazi da je eskalaciju krize Agrokora HBOR dočekao s manjom izloženošću nego niz domaćih dobavljača čija je poslovna suradnja nadilazila komercijalne poslove.

Iz HBOR-a su na Hinin upit naglasili i da su svi kreditni plasmani sustavu Agrokor (bili) kvalitetno osigurani, “uz zalog na nekretninama i/ili pokretninama, koje u većini slučajeva znatno premašuju vrijednost odobrenog kredita te ostalim uobičajenim instrumentima osiguranja”. Uza sve, unatoč dugogodišnjem epitetu visokozadužene kompanije, i u komercijalnim bankama i u HBOR-u nerijetko se čuje kako je Agrokor sve do ove godine tj. nedugo uoči lex Agrokora bio uredan platiša po kreditnim obvezama. Po tim plasmanima nisu, kažu, imali ni kune dospjelih neplaćenih obveza. Kojim putevima i na čiji teret se to u novije vrijeme uspijevalo, danas je više-manje poznato. Naknadne pameti je napretek, ali ona neće umanjiti otpise, a najčešće nijeni konstruktivna.