Godinu koja polako izmiče obilježila je kriza u koncernu Agrokor. Krovnu tvrtku hrvatskog gospodarstva, koja je do početka 2017. bila nedodirljiva ogolila je revizija kreditnog rejtinga i upozorenje najvećih bonitetnih kuća da je poslovanje Agrokora, odnosno njegova sposobnost da otplati svoje dugove upitna u srednjem roku, piše Večernji list.

Uslijedio je pad vrijednosti obveznica koncerna na svjetskim tržištima, panika među njegovim dobavljačima, ali i ozbiljna diskusija o tome može li hrvatsko gospodarstvo preživjeti ovakav udar. Agrokor je bio dužan dobavljačima, bankama, fondovima, a kolaterali za te dugove isprepletali su se u mrežu koju je teško bilo rasplesti. Financijski vjerovnici uglavnom su strane institucije, dobavljači domaće tvrtke pa se u usijanoj atmosferi tražila intervencija države. Vlada je Zakonom o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od strateškog značaja koji je aktiviran 10. travnja i postavljanjem povjerenika Ante Ramljaka pokušala stati na kraj histeriji, blokadama, pražnjenju polica u maloprodajnom lancima i krizi u nabavci sirovina za proizvodnju.

To je privremeno i ostvareno. Dobavljači su umireni injekcijom likvidnosti, odnosno plaćanjem dijela potraživanja, a dio financijskih vjerovnika roll-up kreditom koji je pomladio dio dugova. Od početka intervencije Vlada ponavlja da je zakon popularno nazvan Lex Agrokor reforma ‘per se’ koja će, kako premijer Andrej Plenković kaže, obilježiti čistilišni, transformacijski trenutak načina poslovanja u hrvatskom gospodarstvu. Ipak, kako se i moglo očekivati gospodarska priča skrenula je u političku arenu u kojoj je svakodnevno pod utjecajem napada motiviranih i pokušajem političkog poentiranja. Više od 28 tisuća zaposlenih samo u Hrvatskoj te prihodi na razini od 10 posto godišnjeg BDP-a daju pojašnjenje velikog interesa za svaki događaj u Agrokoru, ali je da bi se poslovanje stabiliziralo i postigla nagodba nužna za opstanak većine tvrtki, potreban mir i ekonomska logika.

Cijeli članak pročitajte ovdje.