Od svih sektora prema klasifikaciji Zagrebačke burze koje smo analizirali na temelju netom objavljenih polugodišnjih financijskih izvješća nijedan ne možemo nazvati apsolutno uspješnim. Šest godina gospodarske krize učinilo je svoje, što je najbolje vidljivo na poslovnim rezultatima perjanica hrvatskoga gospodarstva. Od 10 kompanija koje čine dionički indeks Crobex10 njih četiri zabilježile su rast i dobiti i prihoda. Posrijedi su: Adris, Atlantic grupa, Ina i Podravka.

Najuspješnij je, očekivano, bankarski sektor, u kojemu su najveće banke zabilježile rast dobiti. Zagrebačka banka, kao najveća u Hrvatskoj, zabilježilla je rast od 43 posto, dok je Privredna banka Zagreb (PBZ), kad se isključi izvanredni događaj iz 2013. kad je prodala PBZ invest, u prvih šest mjeseci zabilježila rast dobiti od pet posto. Hrvatska poštanska banka (HPB) zabilježila je rast operativne dobiti od 40 posto, ali i neto dobiti dobiti od 43,9 posto, što opravdava novom regulativom zbog koje je trebala odvojiti veće količine novca za rezervacije. Croatia osiguranje kao najveći osiguravatelj bilježi gubitak od 71,3 milijuna kuna.

Solidni brodari

Telekomunikacijski sektor, koji predvodi HT, ne može se pohvaliti rastom. Lipanj je završio sa 29,5 posto manjom dobiti i 5,2 posto nižim prihodima nego u istom lanjskom razdoblju. Rezultati brodarskih kompanija pokazuju da se nazire oporavak brodarstva, a time i svjetskog gospodarstva, iako na klimavim nogama. Atlantska plovidba prijavila je 303 milijuna kuna prihoda i dobit iz poslovanja iz pomorstva od 33,6 milijuna kuna, ili tri milijuna kuna više nego u prvih šest mjeseci prošle godine, unatoč tome što su cijene suhog tereta na svjetskom tržištu i dalje na povijesno niskim razinama. Vozarine u tankerskom prijevozu nešto su porasle, pa je Uljanik plovidba prijavila veće prihode od prošlogodišnjeg polugodišta.

Prehrambena industrija, oko koje se lome koplja u industrijskoj strategiji, preslika je ukupnih rezultata hrvatskih kompanija. Rezultati su šaroliki: od golema rasta dobiti Belja uzrokovanog prodajom Granolioa, kao i rasta Kraša te Dukata, koji je preokrenuo trend iz gubitka u dobitak, pa do Zvijezde, kojoj su prihodi pali više od 16 posto, a dobit 32 posto. Kad se, međutim sve skupa zbroji, može se reći da je prehrambeni sektor općenito uspio izbjeći velike minuse te da pokazuje otpornost prema recesiji koja već predugo traje.

Najlošije su prošli građevinari, čiji sektor svake godine sve više tone. Jedna od najteže pogođenih tvrtki je Hidroelektra niskogradnja, koja je u prvih šest mjeseci gotovo prepolovila prihode i nakupila gubitak veći od 26 milijuna kuna, za razliku od prethodnog razdoblja, kada je prijavila dobit od 659 tisuća kuna. Povećanje gubitka jednako vrijedi i za Tehniku i Viadukt, dok je IGH iz gubitka prešao u dobitak od čak 13 milijuna kuna. Dalekovod je uspješno zaključio polugodište zahvaljujući prethodnoj dokapitalizaciji.

Izvoznici padaju

Poznati izvoznici nisu zabilježili rast, iako će svi redom reći da su ti rezultati očekivani i da su zadovoljni njima. Solinski AD PLastik zabilježio je 81 posto manju dobit te 5,2 posto niže prihode. Nadaju se da će njihovi kupci vrlo brzo početi s proizvodnjom novih modela automobila, što će i njima donijeti rast. Ericsson Nikola Tesla (ENT) bilježi 44 posto manju dobit i tri posto manje prihode od prodaje, dok je Končar također smanjio dobit.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ispred turističkih tvrtki optimistične su prognoze jer analitičari procjenjuju da bi u cijeloj ovoj godini broj noćenja mogao porasti za 3 posto, dok bi turistički prihodi konačno mogli dosegnuti 7,45 milijardi eura, koliko su iznosili 2008. godine.