Već duže vrijeme, poučeni pozitivnim svjetskim trendovima na području zabavne industrije, posebno u zemljama EU, analiziramo stanje, mogućnosti i razvoj u Hrvatskoj, i to u području proizvodnje, servisiranja i priređivanja zabavnih automata.

U Hrvatskoj zapravo sve zastaje na zapuštenoj, neprimjerenoj i zastarjeloj zakonskoj regulativi zabavne industrije koja se temelji na Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 2001. godine, koji je u nekoliko članaka obuhvatio djelatnost zabavnih igara i pri čemu je loše kopirao odredbe iz Zakona o igrama na sreću i zabavnim igrama. Koliko nam je stalo do te djelatnosti govori i činjenica da je cjelokupna djelatnost regulirana kroz pet članaka u poglavlju pod nazivom porez na automate za zabavne igre te dvama podzakonskim aktima: Pravilnikom o priređivanju zabavnih igara i Pravilnikom o uvjetima tehničke ispravnosti automata za zabavne igre koji se nisu mijenjali u posljednjih deset godina. Iz te zakonske regulative proizlaze problemi neregularnosti rada dijela priređivača, učestali porezni prekršaji zbog nejasne regulative, tehničko zaostajanje u proizvodnji u domaćoj industriji zabavnih automata za domaće tržište, smanjeni prihodi priređivača i državnog proračuna te manji opseg zapošljavanja od mogućeg. Izostala je ozbiljna suradnja s ugostiteljsko-turističkom privredom u kojoj bi zabavni automati trebali i mogli biti dio turističke ponude. Također se stječe dojam da je najvažnije definirati kome pripadaju porezi od zabavnih automata.

Izvlačenje profita
Zbog toga je u Hrvatskoj došlo do stagnacije u razvoju djelatnosti zabavnih igara, što se može ispraviti jedino novim zakonom o zabavnim igrama i odgovarajućim podzakonskim aktima i izgradnjom novog sustava u kojem će biti povezana domaća proizvodnja automata, priređivači i državna uprava koja nadzire rad te vrlo važne djelatnosti. U protivnom i u ovoj djelatnosti mogu se ponoviti pogreške iz sektora igara na sreću gdje su bez analize stanja i zbog nedostatka vizije prihvaćeni standardi i uvjeti stranih proizvođača automata i imenovani strani instituti (Slovenija i Austrija) za davanje certifikata o sukladnosti. Te su standarde mogli ispunjavati samo određeni strani proizvođači koji su na našem tržištu instalirali i prodali na tisuće skupih automata i tako izvukli cjelokupan profit iz sektora igara na sreću u Hrvatskoj. Istodobno su tvrtke Selk i Đuro Đaković, koje su imale vrlo uspješnu proizvodnju automata za igre na sreću, otpustile stručne radnike i ugasile proizvodnju. Kako objasniti da naši instituti “Končar” i “Đuro Đaković” nisu u stanju izdati ili odrediti standarde za proizvodnju automata za igre na sreću i njima pripadajuće certifikate? Sada nažalost imamo situaciju da naši proizvođači zabavnih automata u Hrvatskoj bez problema proizvode i prodaju automate za tržišta EU, a te iste automate ne možemo prodavati i postavljati u Hrvatskoj (AWP automati) jer to naša zakonska regulativa ne poznaje. Budući da ova djelatnost i njezina zakonska regulativa nisu na popisu za hitno donošenje i usklađenje s pravnom stečevinom EU, može nam se dogoditi da, kada je riječ o ovoj djelatnosti, potpuno nespremni uđemo u EU, a tada će biti teško sačuvati postojećih 150 trgovačkih društava i obrta te radna mjesta u njima.

Poboljšanje
Zbog svega toga u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i u Udruzi malih i srednjih poduzetnika osnovana je Koordinacija proizvođača i priređivača zabavnih igara koja je u prvi plan stavila izmjenu zakonske regulative i postavljanje sustava koji će omogućiti razvoj djelatnosti i podignuti stupanj regularnosti rada samih priređivača. Zato smo na svojoj posljednjoj sjednici održanoj u ožujku izradili prijedloge izmjena i dopuna dvaju pravilnika i obrazložili kako će trenutno poboljšati rad na terenu, pogotovo djelatnicima poreznih uprava. Uputili smo te prijedloge Martini Dalić, ministrici financija, u čijoj je nadležnosti donošenje tih izmjena i dopuna, i objasnili kako te izmjene ne zadiru u zakon. Mi ne namjeravamo reći da su jedino naša rješenja dobra i moguća, ali bit će to svojevrstan test da se pokaže postoji li želja da se poboljša rad u toj djelatnosti, čiji se pravilnici nisu mijenjali deset godina. Svjesni smo činjenice da se nalazimo u predizbornom vremenu i da velike promjene zakonske regulative nisu dobrodošle, gledano očima “politike”, međutim nitko nas ne sprečava da otvorimo partnerski dijalog s Ministarstvom financija kako bismo došli do što kvalitetnijega novog zakona o zabavnim igrama, i to u što kraćem vremenu.