U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Obračun plaće
Stupanjem na snagu 1. svibnja 2011. godine novog Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 37/11 – u daljnjem tekstu: Pravilnik) više nema oglednog primjerka obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine te se samo navode podaci koji kod radnika postoje (ostvareni su u tom mjesecu za koji se plaća isplaćuje). Slijedom toga točan sadržaj obračun plaće propisan je čl. 3. i 4. Pravilnika prema kojem obračun plaće mora sadržavati sljedeće: podatke o poslodavcu i radniku, razdoblje za koji se plaća ili naknada plaće isplaćuje, podatke o ostvarenim satima rada (redoviti rad, rad nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom, rad noću, sati prekovremenog rada). Također se evidentiraju sljedeći podaci: sati pripravnosti, sati za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće (npr. za vrijeme godišnjeg odmora, bolovanja i sl.), vrste i iznose doprinosa za obvezna osiguranja (za mirovinsko osiguranje – I. i II. stup), iznos predujma poreza i prireza poreza na dohodak uz iskazani osobni odbitak i stope, utvrđeni iznos plaće ili naknade plaće, utvrđeni iznos i vrsta obustave (npr. kredit i sl.), utvrđen iznos za isplatu, kao i datum određen za isplatu plaće. Skrećemo pozornost u slučaju da poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, uz navedene propisane podatke, obračun plaće (tzv. obračunski listić) mora sadržavati i potpis ovlaštene osobe poslodavca i pečat poslodavca.

Ivan Sarić, dipl. iur., pravni savjetnik

Mjere zaštite od diskriminacije
Od 1. siječnja 2010. godine, kada je na snagu stupio važeći Zakon o radu (Narodne novine 149/09, 61/11), člankom 125. propisana je dodatna obveza poslodavca. Naime, od tada poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, osim obveze donošenja pravilnika o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva, kao i druga pitanja važna za radnike, ima obvezu urediti i mjere zaštite od diskriminacije. Ako su prethodna pitanja već uređena važećim kolektivnim ugovorom, nije ih potrebno dodatno uređivati pravilnikom o radu. Međutim, treba imati na umu da raskidom kolektivnog ugovora ugovornih strana ili prestankom važenja kolektivnog ugovora sklopljenog na određeno vrijeme prestaju vrijediti i njegove odredbe pa je preporučljivo to pitanje svakako urediti pravilnikom o radu. Člankom 293. stavkom 1. točkom 26. propisano je kako će se za teži prekršaj kazniti poslodavac ako ne donese, ne objavi ili ako pravilnikom ne uredi ova pitanja. Novčana kazna za ovaj prekršaj može se izreći u iznosu od 31.000 do 60.000 kuna za poslodavca pravnu osobu, a u iznosu od 4000 do 6000 kuna za poslodavca fizičku osobu i za odgovornu osobu pravne osobe. Kada je riječ o prekršaju u odnosu na maloljetnike, novčane kazne se udvostručuju. Ako se novčana kazna izriče na mjestu izvršenja prekršaja, ona se za poslodavca pravnu osobu može izreći u iznosu od 10.000 kuna, a za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe u iznosu od 3000 kuna. Prilikom izrade mjera zaštite od diskriminacije treba se voditi stavkom 4. članka 5. koji propisuje zabranu izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima. Posebni zakoni koji u Republici Hrvatskoj uređuju diskriminaciju primarno su Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine br. 85/08) i Zakon o ravnopravnosti spolova (Narodne novine br. 82/08).

Milica Jovanović dipl. iur, pravna savjetnica

Neplaćeni dopust
Neplaćeni dopust reguliran je člankom 66. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11) kojim je propisano da radniku na njegov zahtjev poslodavac može odobriti neplaćeni dopust. To zapravo znači da poslodavac neplaćeni dopust može (ali ne mora) radniku odobriti na temelju zahtjeva radnika. Poslodavac pritom vodi računa o potrebama organizacije rada s jedne strane i potrebama radnika s druge strane. Za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta, prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drukčije određeno, što zapravo znači da za to vrijeme radniku ne pripadaju prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te ga poslodavac za to vrijeme odjavljuje s obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Također je važno navesti da za to vrijeme radniku ne prestaje radni odnos te mu pripadaju prava vezana uz duljinu trajanja radnog odnosa (otkazni rok, jubilarne nagrade i sl).

Admira Ribičić, pravna savjetnica

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?