U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Noćni rad – problemi u primjeni
Noćni je rad u životu svakog čovjeka od velikoga značaja, a s obzirom da takav način rada utječe i na zdravlje radnika i na njegove odnose s obitelji i društvom u cijeni jer noćni radnik funkcionira i provodi svoje vrijeme na kompletno drugačiji način od “običnih radnika”. Taj je značaj prepoznat i u Zakonu u radu koji je ovoj temi posvetio 4. članka, posebno se osvrnuvši i na dodatne obveze poslodavca prema noćnim. A kako je zakonodavac definirao noćni rad? Zakonom o radu (NN 149/09) propisano je: “noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno”. Najvažnije je istaknuti da nije bitno koliko je noćni rad trajao, odnosno radnik ne mora raditi puno radno vrijeme po noći da bi se taj rad definirao kao noćni rad. Kako biste znali ulazite li u kategoriju noćnog radnika valja napomenuti da je to onaj radnik koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada. Ono što je u Zakonu o radu ostalo dvojbeno je odredba da je “pri utvrđivanju dnevnog rasporeda radnog vremena poslodavac dužan voditi računa da rad noćnih radnika ne traje duže od osam sati”. Tumačeći navedenu odredbu dolazimo do zaključka da dnevno rado vrijeme noćnih radnika ne smije trajati duže od osam sati, iako ono može zahvaćati dva dana. To znači da radnici više ne mogu raditi sukladno rasporedu radnog vremena u turnusima tj. 12-24-12-48, a koja izmjena smjena je bila specifična za mnoge djelatnosti koje imaju dežurstva ( npr. bolnice, ZET…). Slijedom navedenog, s obzirom da zakonodavac nije propisao prosjek od 8 sati, niti je utvrdio referentno razdoblje u kojem bi se trebao računati broj sati rada noćnih radnika, već je izrijekom ograničio broj sati rada noćnih radnika na 8 sati u danu, radnici, koji rade u smjenama u trajanju od npr.18,00 – 6,00 sati, s obzirom da rade noću, ne smiju raditi dulje od 8 sati na dan. Kako prema mišljenju nadležnog Ministarstva rad u turnusima više nije moguć, poslodavci su dužni rasporede radnog vremena radnika prilagoditi novim odredbama ZOR-a. Takav raspored radnog vremena ne odgovora poslodavcima jer poskupljuje troškove rada, a niti radnicima, s obzirom da radnicima više odgovara rad u turnusima 12-24, umjesto sadašnjeg rasporeda 8-8-8.
Nataša Novaković, dipl.iur., pravna savjetnica glavnog direktora

Suglasnost radničkog vijeća za otkaz radniku
Člankom 150. Zakona o radu (NN 149/09) propisano je da poslodavac bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća (odnosno sindikata ukoliko radničko vijeće nije utemeljeno kod poslodavca) ne može otkazati ugovor o radu određenim kategorijama radnika (npr. članu radničkog vijeću, radniku starijem od šezdeset godina, i dr.). Bitna je promjena u odnosu na raniji Zakon o radu (NN 137/04), da je poslodavac u obvezi tražiti prethodnu suglasnost i u slučaju kada se radi o radniku – osobi sa invaliditetom. Napominjemo da svaka odluka o otkazu donesena bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća je ništavna.Rok za očitovanje radničkog vijeća na odluku o otkazu ugovora o radu poslodavca je osam dana (za redoviti otkaz) i pet dana (za izvanredni otkaz) od dana primitka prijedloga odluke o otkazu. Ukoliko se u navedenim rokovima radničko vijeće ne izjasni, smatra se da je suglasnost dana. Ako pak radničko vijeće uskrati suglasnost, poslodavac može u daljnjem roku od petnaest dana od dana dostave odluke o uskrati suglasnosti radničkog vijeća, tražiti da se suglasnost nadomjesti sudskom ili arbitražnom odlukom.
Ivan Sarić, dipl. iur., pravni savjetnik