EN DE

Pravi problemi u trgovini tek slijede

Autor: Božica Babić
28. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Slobodan Školnik, predsjednik Uprave tvrtke Fliba koja posluje kroz trgovačke centre Emmezeta, govori o problemima s kojima se suočavaju trgovački centri u vrijeme recesije i smanjene potrošnje kupaca

O padu potrošnje, sve izraženijoj konkurenciji među maloprodavačima te raspletu dvogodišnje kalvarije branše govori Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Flibe, koja posluje kroz trgovačke centre Emmezeta u Zagrebu, Osijeku i Splitu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Već drugu godinu pada potrošnja. Trgovcima u Hrvatskoj nije lako?
Velik je pritisak pada potrošnje, mnogi mali trgovci na dulji rok to neće izdržati. Maloprodaja je vrlo neelastična djelatnost. Troškovna struktura ne može brzo amortizirati velike oscilacije tržišta. Padne li promet 10-15%, tvrtka je dugoročno u egzistencijalnim problemima, pred stečajem. Na razvijenim tržištima pad od 5 do 6% proglašavaju kataklizmičnom situacijom. U 2009. ovdje je potrošnja pala 15%, statistički smo to zabilježili, no nitko nije reagirao. S takvim padom prometa masa maloprodajnih tvrtki ne bi smjela preživjeti. Međutim, stupanj razvoja našeg sustava je takav da neki uspijevaju probleme “outsourcati”, malo dobavljačima, malo državi. No na dugi rok i pod pritiskom zdrave konkurencije takva samopomoć ne prolazi.

O padu potrošnje, sve izraženijoj konkurenciji među maloprodavačima te raspletu dvogodišnje kalvarije branše govori Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Flibe, koja posluje kroz trgovačke centre Emmezeta u Zagrebu, Osijeku i Splitu.

Već drugu godinu pada potrošnja. Trgovcima u Hrvatskoj nije lako?
Velik je pritisak pada potrošnje, mnogi mali trgovci na dulji rok to neće izdržati. Maloprodaja je vrlo neelastična djelatnost. Troškovna struktura ne može brzo amortizirati velike oscilacije tržišta. Padne li promet 10-15%, tvrtka je dugoročno u egzistencijalnim problemima, pred stečajem. Na razvijenim tržištima pad od 5 do 6% proglašavaju kataklizmičnom situacijom. U 2009. ovdje je potrošnja pala 15%, statistički smo to zabilježili, no nitko nije reagirao. S takvim padom prometa masa maloprodajnih tvrtki ne bi smjela preživjeti. Međutim, stupanj razvoja našeg sustava je takav da neki uspijevaju probleme “outsourcati”, malo dobavljačima, malo državi. No na dugi rok i pod pritiskom zdrave konkurencije takva samopomoć ne prolazi.

U 2010. pad prometa je usporen.
Promet u 2010. u ukupnoj maloprodaji ponovno je pao za oko 2%, odnosno još smo se udaljili od 2008. Prvi rezultati poslovanja za 2010. svjedoče velik pad profitabilnosti branše. Problemi tek slijede, neki će završiti u stečaju, drugi u preuzimanju ili promjeni formule poslovanja.

Najavljujete da 2011. donosi reprizu 2010.
Uopće nema dvojbe. Nije popularno da netko poput mene, tko se bavi maloprodajom, govori protiv potrošnje, no vrijeme je da se svi zapitamo koja je veza između rasta potrošnje i konkurentnosti. Ako raste potrošnja, je li Hrvatska konkurentnija? Dugoročni ključ uspjeha za hrvatsko gospodarstvo veća je konkurentnost iskazana kroz rast zaposlenosti i plaća i tek potom potrošnje. Kratkoročno tih trendova neće biti. Možda u ljeto, bude li sezona izrazito dobra. Lanjsko povećanje broja dolazaka gostiju i noćenja nije se prenijelo u istom omjeru na potrošnju. Vjerojatno zbog drastičnog pada domaće potrošnje.

Tko je unutar branše najveći gubitnik?
Već drugu godinu u neprehrani se situacija jako zaoštrava i bit će sve teža. Očituje se u slabljenju i nestajanju hrvatskih tvrtki koje se bave maloprodajom tekstila, elektronike i namještaja. Sjetite se Peveca, Vemila, HG Spota, pa i onih koji posluju, ali s bitno smanjenim prometima i profitabilnošću kao Lantea, Magma, Varteks… Stranci se šire, ne prevelikom brzinom, ali temeljito osvajaju tržište. U nekoliko novootvorenih na prste jedne ruke moguće je izbrojiti domaće trgovce. Istisnuli su ih razne Zare, CA i Daichmani. Od domaćih će opstati oni koji izađu na vanjsko tržište, no bojim se da su taj vlak davno propustili.

Centar Mandi prvi plaća ceh viška kvadrata i pada kupovne moći?
Mandi ima premalu prodajnu mrežu, dva objekta u Italiji i jedan u Hrvatskoj, što je nedovoljno za današnje uvjete i moralo je dovesti do kraha. Ostali stranci dio su velikih sustava i opstanak nije upitan. Emmezeta, koju vodim, ima moćnu maticu. Našoj “majci” ostvarujemo tek dva posto od prihoda. Mogu nas prodati, što se upravo i događa. Korporacija vlasnik naše Conforame potpisala je ugovor o prodaji južnoafričkom Steinhoffu koji će preuzimanjem postati, iza Ikee, drugi u svijetu najveći lanac u proizvodnji i prodaji namještaja.

Može li se dogoditi da netko od stranaca napusti Hrvatsku?
Vjerojatnije je da će optimizirati svoje mreže kao Billa i Kaufland. Zatvaranje u Županji nije najava povlačenja Kauflanda iz Hrvatske, nego vjerojatno optimiziranje prodajne mreže. U budućnosti se Kaufland i Lidl kao dijelovi iste grupacije možda i dogovore da ostane samo Lidl, čiji su formati prilagođeniji ovom prostoru.

Hrvatska ne čuva ni poljoprivredno zemljište, prenamjena odobrena Ikei mogla bi postati pravilo.
Osim prenamjene za Ikeu rješava se i novo čvorište u Rugvici. Na drugoj strani grada mi već 10 godina čekamo gradnju čvora Lučko. Prometni kolaps ne šteti samo Emmezeti, već i brojnim poduzetnicima a da ne spominjem sigurnost prometa.

Preliberalni

Trgovci smatraju da je Vlada preliberalno dopustila stranu konkurenciju?
Mislim da Vlada treba poticati ono što će dugoročno dizati konkurentnost gospodarstva i društva. Iz toga se može iščitati da nije dobro poticati osobnu potrošnju koja generira vanjsko-trgovinski deficit. To ne znači, da me netko ne bi pogrešno interpretirao, da tržište mora biti zatvoreno. Štoviše, tržišna utakmica treba biti otvorena svima, nikome se ne smije pogodovati. Hrvatska spada u najliberalnije, a bilo bi bolje da ima srednji izbalansirani pristup.

Autor: Božica Babić
28. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

17.02.11. | 08:15 | Popijaču ipak rekli koliko je nezaposlenih
dodo54321 | privatna poruka | profil | korisnik je na listi ignoriranih korisnika | pogledaj poruku
korisnik od: 01.11.2010.
11.01.11. | 13:26 | Krajem 2010. gotovo 320.000 nezaposlenih, najviše od travnja 2005.
dodo54321 | privatna poruka | profil
korisnik od: 01.11.2010.
nastavimo li ovako sa mjerama koje to nisu i ne uđemo li u realni sektor sa pomoći imatčemo
20 000 novo nezaposlenih iz mikro i malih
zbok pada kupovne moći građana i privrede novih 5000 do 10000 novo nezaposlenih
iz glomazne lokalne samouprave? i viška u državnoj upravi uz sva umirovljenja preraspodjele uposlenih 10000 novo nezaposleih
uz redovni priljev radno sposobnog stanovništva iz grupacije mladih itd
broj nezaposlenih nam ide ubrzano pema 4000000
koja će to socijalna politika izdržati sa privredom kakva jest vanskim dugom kakav jest jedini će nam spas biti izvoziti radnu snagu jer će mo jedino tu imati veliki suficit

jasno da sam istog trenutka stavljen na listu ignoriranih

A šta će se tek dogoditi kad dođe evropa koju svi toliko žele?
Smanjite cijene ili propadnite, nitko se nije bunio kada su se provlačile kartice i dizali krediti da se potroše na puna kolica sranja iz trgovačkih centara a koji se danas prikazuje kao javni dug.
Vi ste jedan od generatora problema i shvatite da ljudi mogu kod vas potrošit jedino kad nešto proizvedu a kod nas penzioneri i državni službenici ne proizvedu ništa dakle 3/4

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close