U prostorijama HUP-ova Regionalnog ureda Split 18. lipnja održala se konferencija za novinare Hrvatske udruge poslodavaca Podružnice Dalmacija, čija je glavna tema bila objava javnog poziva svim investitorima da prijave projekte koji su u realizaciji naišli na različite administrativne prepreke. Cilj javnog poziva je prikupiti podatke o vrijednosti zaustavljenih investicija, uzrocima koji su doveli do zaustavljanja projekata i posljedicama za tvrtke. Treba naglasiti da se traže samo podaci o projektima koji imaju osiguranu financijsku konstrukciju i koji imaju čisto vlasništvo. Podaci trebaju uključivati vrijednost projekta, lokaciju i razlog usporavanja ili blokade. Nakon što se prikupljeni podaci obrade, bit će predstavljeni javnosti i poslani na uvid nadležnom ministarstvu, Vladi i predstavnicima lokalne uprave i samouprave. Inicijativa o javnom pozivu nametnula se nakon što su pojedini poduzetnici samoinicijativno počeli slati Hrvatskoj udruzi poslodavaca opise blokiranih projekata, pa i čitave projektne dokumentacije. Na konferenciji za novinare su uime Hrvatske udruge poslodavaca izlagali predsjednik Izvršnog odbora HUP-a Dalmacija Hrvoje Marušić i dopredsjednik HUP-ove udruge voditelja projekata u razvoju nekretnina (“developera”) Vicenco Blagaić.

Pravo na rad
Tom prilikom predsjednik dalmatinske podružnice HUP-a Hrvoje Marušić je izjavio: “Preuzeli smo na sebe obvezu da sve poduzetnike koji imaju projekte u tijeku, koji grade i slično, da nam se jave u sljedećih 15 dana kako bi HUP mogao ažurirati podatke te analizirati ih radi detekcije problema. Mi želimo pomoći Vladi da uvidi na kojoj razini i na kojim mjestima su projekti zakočeni. Kao u začaranom krugu ministarstva prebacuju problem na županije, a županije na općine. U jeku aktualne priče sa sindikatima i borbi za prava radnika poslodavci su u drugom planu iako i oni imaju pravo na rad, što im u ovom slučaju nije omogućeno.” Marušić je na kraju svog izlaganja napomenuo kako želi otkloniti svaku primisao da je ovdje riječ o miješanju u politiku. Riječ je o zaštiti poduzetničkih interesa, projektima koji su perspektiva razvoja Hrvatskog juga, zapošljavanju i punjenju lokalnog i državnog proračuna.

Kratak opis
Dopredsjednik HUP-ove udruge voditelja projekata u razvoju nekretnina Vicenco Blagaić je kazao: “Za investitore u Hrvatskoj koji žele raditi sve je puno nepredviđenih barijera – birokracije, što je loša poruka poduzetnicima i investitorima. Jučer je razum prevladao, što je dokaz razumijevanja biti problema. Iako sam svoj problem riješio, smatram da trebam pomoći i drugima. Dobio sam dosta podrške, ali se ljudi boje samostalno istupiti jer smatraju da im javni istupi mogu donijeti nove probleme. Zato ovom prilikom pozivam investitore da dostave tražene informacije jer preko Hrvatske udruge poslodavaca želimo pomoći i drugima da pokrene svoje projekte.” Na kraju konferencije za novinare direktorica HUP-ova Regionalnog ureda Split Vesna Ivić-Šimetin zamolila je poduzetnike i investitore da ne šalju čitave projektne dokumentacije, nego kratak opis projekta, vrijednost investicije, lokaciju i razloge zašto projekt još nije realiziran.

Sjednica i konferencija za novinare u Šibeniku

Nakon sjednice Izvršnog odbora HUP-a Podružnice Dalmacija, koji je prvi put zasjedao u Šibeniku 29. lipnja, održala se konferencija za novinare na kojoj je govorio Goran Prgin, član Izvršnog odbora i predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca za Šibensko-kninsku županiju. Tema konferencije je osvrt HUP – Podružnice Dalmacija na rezultate provedenih Vladinih mjera za gospodarski oporavak i utjecaj trenutne gospodarske klime na poslovanje poduzetnika. U svom izlaganju Goran Prgin je istaknuo kako je Vlada početkom godine krenula s programom pomoći poduzetnicima za ozdravljenje gospodarstva, što su svi pozdravili, međutim, strah da će predloženim mjerama poduzetnici teško doći do sredstava kojim bi poboljšali likvidnost, pokazao se opravdanim. O tome govori podatak da je realizirano jako malo sredstava iz oba modela iako je prošlo već šest mjeseci. Prema modelu A je odobrena gotovo milijarda kuna, ali on smatra da je poduzetnicima manje važno je li kamata 5,2 ili 5,6 posto u situaciji kad poduzetnici državi za neizmirene obveze plaćaju kamate od 14 posto. Prema modelu B odobreno je jedva 200 milijuna kuna. “Ako kažemo da bismo državu trebali izvući iz krize za godinu dana, bilo bi potrebno planirana sredstva odmah ubaciti u proizvodnju, bez previše birokracije, kako su to napravile druge zemlje u našem okruženju”, kazao je Prgin.