Na nedavno održanoj konferenciji, na kojoj su sudjelovali gotovo svi regionalni lideri industrije hrane, pića i maloprodaje, mogli smo jednoglasno čuti da je kriza daleko od kraja i da još nismo dotaknuli dno te da bi se većina poduzetnika u sektoru idućih godina trebala zadovoljiti sadašnjom razinom prometa jer nam dosadašnji parametri nisu bili realni.

Takve konstatacije ne zvuče nimalo ohrabrujuće, no očito je da se moramo vratiti na početak i prilagoditi potpuno novim uvjetima poslovanja kao što je to, primjerice, bio slučaj devedesetih godina. Danas nas čekaju kupci nove ekonomije, što zbog novonastale gospodarske situacije, što zbog svima dostupnih novih tehnologija, a time i bujice informacija. Vremena impulsne kupnje polako blijede jer današnji je kupac iznimno dobro informiran i točno zna što želi, ili pak nema novca za kupnju iz hira. Da su izazovi u trgovini u ovim krajevima još veći, jer kod nas spomenute prilike dolaze u paketu, na šaljiv način objasnila je Ljiljana Kunošić, financijska direktorica Binga, najpropulzivnijega trgovačkog lanca u Bosni i Hercegovini. “Raja kod nas danas nema posla i para, a vremena ima napretek, pa je jedino čime se bavi obilaženje raznih trgovina u potrazi za najboljom akcijom i informiranjem o najnižim cijenama u prodajnim lecima. Tako kod jednog trgovca kupi kruh, kod drugog mlijeko, a kod trećeg ulje.” U svakom slučaju, današnji kupci ne žele biti kontrolirani niti manipulirani, već žele da se prodajni procesi usmjere prema njima, a ne prema ciljevima prodavača. Naš kolumnist Davor Perkov kaže: “Kupci ne vole kada im se nešto prodaje, ali zato obožavaju kupovati”. To je deviza koje bismo se trebali držati te olakšati i uljepšati kupcima taj doživljaj. Povratak na početak odnosi se i na poljoprivrednu i ekološku proizvodnju.

Ulaganje u sirovine ključ je današnjeg poslovanja koji otvara sva vrata i što je uostalom temelj svega. Da se od poljoprivredne proizvodnje može dobro živjeti, najbolje nam pokazuju naši veliki gospodarski partneri Austrijanci, čija prehrambena industrija predstavlja okosnicu gospodarstva i čini 64 posto izvoza. Njihov primjer, o kojem možete čitati u ovom broju, zorno pokazuje da tržišna utakmica u EU iziskuje iznimnu konkurentnost i pripremljenost. Jesmo li spremni za tu tržišnu utakmicu? Ministar poljoprivrede Petar Čobanković kaže da dobrim dijelom jesmo. Dok Austrijanci, iako nedodirljivi lideri u tom segmentu, bilježe udio od 20 posto ekološke proizvodnje, a hrvatski je svega 1,3 posto, očito je da nam treninzi nisu na razini za ulazak u višu ligu. Treba li mijenjati trenera ili igrače? Svakako ne bismo trebali u tim uzimati strane igrače jer jedino poticanje domaće proizvodnje jamči napredak i opstojnost. Hrvatska je najbolji igrač u našoj regionalnoj ligi, i to je izvrsna pozicija za bolji plasman dalje. Susjedi iz Srbije već nam ozbiljno pušu za vrat i najavljuju akvizicije na domaćem terenu, no to nas ne bi trebalo brinuti. Naprotiv, liberalizacija tržišta i jačanje konkurentskih timova omogućit će snažniju ligu i time veću spremnost za ulazak u “Premiership”.

Maroje Sabljić, urednik
maroje@jatrgovac.com