Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak osvrće se na proteklu godinu i najavljuje što u vezi s gospodarskim prilikama možemo očekivati u 2011. Zaokret prema investicijskoj politici, smatra Kuštrak, jedina je poluga koja bi bitnije mogla promijeniti stanje u ekonomiji. Kako ističe, u godini na izmaku glas HUP-a glasno se čuo, no odjek je bio slab. Najavljuje da će sljedeće godine Udruga poslodavaca krenuti u intenzivnu kampanju kojom će hrvatske gospodarske subjekte podrobno upoznati s prednostima i nedostacima ulaska u EU.

Što je hrvatska Vlada u protekloj godini konkretno učinila za razvoj gospodarstva?
Vlada je ukinula krizni porez i malo smanjila nekoliko neporeznih davanja, no to su jedine konkretne mjere koje su imale financijski učinak. Što se tiče fiskalne politike, deficit je i dalje jako velik, cijena kapitala visoka, a svjedoci smo i da je tečaj kune deprecirao. Ključnim smatram to što nije napravljen zaokret prema investicijskoj politici.

Premijerka Kosor tvrdi da smo na putu izlaska iz krize. Kako to komentirate?
Umjesto gledanja u kristalnu kuglu trebalo bi razgovarati o tome koja je minimalna stopa rasta koja će osigurati rast zapošljavanja. Mislim da je to za ukupno stanje u Hrvatskom društvu najvažniji cilj. Samo rast zaposlenosti jamči održivost proračuna, odnosno održivost svih funkcija koje proračun mora imati. Znamo da je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj vrlo niska, i kreće se na razini od 55%.

Komentirajući prijedlog proračuna za 2011., kazali ste kako samo održava status quo, odnosno zadržava trenutno stanje. Zbog čega?
Takav je kakav je; proračun nikako ne može biti generator razvoja jer pod razvojem prije svega podrazumijevamo investicije ili velike promjene u sustavima. Osim toga izuzetno je velik deficit. Čak ga i Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji se donosi želi smanjiti u sljedećim godinama. Dakle, silom zakona, a ne političkom voljom trebat će smanjiti deficit.

Što bi iduća godina, prema vašem mišljenju, mogla donijeti glede gospodarskih prilika u Hrvatskoj?
Zaokret prema investicijskoj politici jedina je poluga koja bi mogla bitnije promijeniti stanje u ekonomiji. No sve ovisi o tome kako će se Vlada postaviti prema državnim projektima, odnosno hoće li ih pokrenuti u smislu da se definira što financirati iz javnih izvora, a što eventualno prepustiti privatnom sektoru. Kada su u pitanju privatne investicije, kojih ima doista mnogo, očekuje se znatnije rušenje raznih administrativnih barijera koje postoje.

HUP-ov nedavno uvedeni info telefon za poduzetnike čije su investicije ‘zapele’ pokazao se nuždom. Što nam to govori o odnosu države prema investicijama?
Očito je da postoji nepropusnost u državnoj administraciji kao i da u njoj ne postoje neke točke pomoću kojih bi investitori na jednome mjestu mogli rješavati probleme. Nije riječ samo o Vladi već i o lokalnoj samoupravi. Vrijednost zakočenih investicija je velika. Ima ih oko 200, a ukupno iznose više stotina milijuna eura. Osim toga ukupna vrijednost prijavljenih privatnih investicija koje trebaju krenuti u realizaciju iznosi gotovo 13 milijardi eura.

Kako ocjenjujete rad HUP-a u ovoj godini?
Budući da sam predsjednik, ne bi bilo korektno da ocjenjujem rad HUP-a. Mogu reći samo da se naš glas ipak dosta čuo, ali je odjek bio slab.