Hrvatska, kao uostalom i cijela Europa, doista ima gomilu neiskorištenih potencijala za obnovljive izvore energije: energija vode, vjetra, biomasa i fotovoltaici bilježe obećavajuće stope rasta. Smanjenje emisija CO2 više nije nešto što činite jer ste ekološki nastrojeni – to sada činite kako biste uštedjeli novac, smanjili ovisnost o fluktuacijama cijena fosilnih goriva, otvorili nova radna mjesta, pa čak i pokrenuli nove grane industrije, kao što se vidi na primjeru Njemačke i Španjolske.

Obnovljivi izvori u Hrvatskoj
Prvo se treba reći da Hrvatska, kao uostalom i cijela Europa, doista ima gomilu neiskorištenih potencijala za obnovljive izvore energije: energija vode, vjetra, biomasa i fotovoltaici bilježe obećavajuće stope rasta. U većini istraživanja procjenjuje se da se 30 posto energije kojom se danas koristimo može uštedjeti jednostavnim unapređenjem grijača i instalacija naših domova i ostalih građevina, odnosno uvođenjem energetski učinkovitih uređaja od žarulja do kućanskih pomagala. To su vrlo dostupni alati koji obično imaju impresivno kratko razdoblje isplativosti. No u svakom trenutku moramo biti svjesni da ne možemo stvoriti industrijaliziranu sjevernjačku zemlju samo od autohtonih resursa. Mora postojati dodatna količina uvezene električne energije koju koncept Desertec na europskoj razini procjenjuje na 17 posto. Upravo je to dovelo do prijedloga da se iskoriste golemi energetski potencijali pustinja.

Što se mijenja?
Na nekoliko ovogodišnjih konferencija, uključujući i onu održanu u Parizu 15. rujna, koja se može pohvaliti velikim brojem sudionika, susreo sam mnogo ulagača koji se upravo uključuju u ovu granu poslovanja, i to samo jer se boje da će se nešto pokrenuti, a oni neće u tome sudjelovati. Taj osjećaj je opravdan. Mi, mreža privatnih osoba, koji smo 2008. godine pokrenuli Zakladu Desertec (www.desertec.org) na temelju znanstvenih istraživanja provedenih 2004. i 2006. oduševljeni smo i ponosni razvojem događaja: francuska vlada nam se obratila 2008. godine radi izrade Mediteranskoga solarnog plana za Mediteransku uniju na bazi koncepta Desertec. I tako sada imamo 43 zemlje koje do 2020. planiraju uvesti 20 GW solarne energije u zemljama južnog i istočnog Mediterana.

Kako postati dio rješenja?
Desertec industrijsku inicijativu (DII, www.di-eumena.com) pokrenuli smo 2009. godine. Razvoj DII-ja je dobar pokazatelj zanimanja za ovu temu: osnovalo ga je 13 dioničara (uključujući i Zakladu Desertec) u listopadu 2009., a nakon manje od godine dana rada ima 19 dioničara i 24 pridružena partnera. Godine 2010. poželjeli smo dobrodošlicu još jednom impresivnom konzorciju u ovaj klub organizacija – Transgreenu. Tvrtke iz cijelog svijeta mogu neposredno postati partneri Zaklade Desertec i to preko kontakta na e-adresu partner@desertec.org. Prije nego što pomislite da je riječ o čistom altruizmu, pitajte se što Hrvatska ima od toga? Smatram da bi se trebala proučiti komercijalna isplativost sljedećih područja: Energetska učinkovitost u Hrvatskoj. Očito postoji tržište za štedno grijanje i hlađenje, građevinsku izolaciju i tako dalje. Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj. Možda bi Hrvatska mogla odigrati vlastitu ulogu u budućoj europskoj supermreži – ovisno o tome gdje će se pronaći najučinkovitiji putovi. Hrvatska kao izvoznik solarne opreme. Prve solarne elektrane na afričkom tlu isprva će opsluživati samo vlastitu regiju jer ondje stopa rasta energetske potražnje raste od šest do osam posto godišnje. Hrvatske tvrtke mogle bi se odrediti kao proizvođači dijelova solarnih instalacija, vjetrovnih turbina i slično, dok bi se druge mogle specijalizirati za organizaciju i vođenje projekata u cjelini.

Oliver Steinmetz, autor je član nadzornog odbora Deserteca i zaposlenik Europske investicijske banke

* Realizaciji članka pridonijela je HUP – Udruga trgovaca naftom i naftnim derivatima