Oporavak gospodarstava Sjedinjenih Američkih Država i Europe se zaustavio i sve ukazuje na novu recesiju. Najrazvijenije zemlje svijeta već pripremaju krizne scenarije i mjere za ublažavanje novog udara krize, gospodarstvo je ponovno u fokusu svih političkih rasprava.

Kod nas sasvim suprotno. Iako predizborna kampanja još nije službeno počela, već se nameće uobičajena predizborna retorika koja za cilj ima pokrenuti strasti građana, a ne gospodarstvo. Naša je ekonomija u vrlo lošem stanju, od Dana poduzetnika u lipnju ove godine na kojem smo predstavili naš dokument za razvoj do danas situacija se nije znatnije promijenila. Stopa rasta BDP-a od 0,8 posto uopće nije ohrabrujuća, a kamoli znak izlaska iz krize. U cjelini, gospodarstvo nam se ne miče s mrtve točke. Istina, neke grane poput turizma bilježe rast, ali zato druge poput građevine i dalje bilježe negativne trendove. Nema ohrabrujućih signala ni s tržišta rada. Imamo sezonski pad broja nezaposlenih, ali što se tiče razine nezaposlenosti, stagniramo. Kao da to sve nije dovoljno, nova potencijalna kriza u Europi je i nova opasnost za domaće gospodarstvo koje se još nije izvuklo ni iz postojeće krize. Nama trebaju radikalna, brza i učinkovita rješenja. Zato, ponavljam nedavno izrečeno, izborni će pobjednik imati samo pola sata da proslavi svoju pobjedu, onda treba zasukati rukave i vrlo brzo proizvesti rezultate. Kako ne bismo bili samo pasivni promatrači i kritičari, mi iz HUP-a odlučili smo novoj vladi, tko god je bude sačinjavao, pomoći na još jedan konkretan način. Pokrenuli smo prvo znanstveno istraživanje u Hrvatskoj koje će identificirati koje su to ključne prepreke koje blokiraju razvoj. Svi znamo da imamo golem broj problema, ali negdje treba početi. Svrha istraživanja je vrlo jednostavna i konkretna: znanstveno postaviti dijagnozu što to Hrvatsku najviše koči da postigne gospodarski rast. Prepreke rasta bit će poredane po prioritetu što će biti prvi znanstveno utemeljeni putokaz otkuda krenuti. Cilj nam je otkriti koje stvari moramo prvo mijenjati kako bi nosioci ekonomske politike mogli fokusirati reforme i tako postići najveći i najbrži pozitivan utjecaj na gospodarstvo.

Ograničenje rasta
Okupili smo 20-ak domaćih znanstvenika na čelu s najvećim autoritetom za pitanja rasta prof. dr. Ivom Bićanićem i podijelili ih u četiri tima koji su svoje istraživanje fokusirali na četiri tvrda ograničenja rasta, a to su država, poduzetništvo, tržište rada i otvorenost. Istraživanje će biti završeno krajem godine, no mi smo, s nekim preliminarnim rezultatima, odlučili u javnost izaći već sada kako bismo u ovo predizborno vrijeme i na taj način fokus razmišljanja i rasprava pokušali okrenuti prema najvažnijim temama – onim gospodarskim. Najveće otkriće u ovoj prvoj fazi istraživanja je koliko nas zapravo stoji neefikasno trošenje javnog novca u državnoj i javnoj upravi. Naime, naši istraživači su dokazali da smo 2007. mogli imati stopu gospodarskog rasta veću za čak 1,5-postotnih bodova, samo da smo efikasno trošili proračunski novac. To znači da smo samo te godine propustili kanalizirati nekoliko dodatnih milijardi kuna u gospodarstvo. U tom su tonu istraživači pokazali da smo po utrošenom novcu za gradnju cesta mogli imati ceste 6. po kvaliteti u uzorku od 30 zemalja umjesto 14., a prema kvaliteti željezničkoga prometa mogli smo biti 14., a ne 22. Kada uračunamo multiplikativni učinak takva neracionalnog trošenja novca, možemo zaključiti da samo internim povećanjem efikasnosti možemo istodobno pomoći gospodarstvu i riješiti velik dio proračunskog deficita. No za rješenje tog problema nova vlada mora pokrenuti ozbiljne promjene. Jer takvo je stanje rezultat spleta sustavnih “pogrešaka” – dugogodišnjeg zapošljavanja podobnih, a ne sposobnih, loše organizacije radnih zadataka, izostanka mjerenja učinka zaposlenih i njihove odgovornosti… A naše istraživanje pokazuje da reforma državnog i javnog sustava mora biti i znatno šira od sređivanja državne birokracije. Naime, kao jedne od većih prepreka rasta pokazale su se neusklađenost vještina ljudi na tržištu rada s onima koje poslodavci traže i nedostatna kvaliteta obrazovanja naših menadžera koja koči poduzetničku inicijativu. To govori da je obrazovni sustav postao autističan i da ne ispunjava svrhu.

Programi stranaka
A koliko se ove ključne stvari spominju u objavljenim programima stranaka koje pretendiraju iduće četiri godine voditi zemlju? Koliko su programi stranaka prihvatili preporuke HUP-a koje smo predstavili na Danu poduzetnika u lipnju? Riskiramo li da bez nužnih reformi izgubimo i iduće četiri godine? U želji da političkim strankama i čitavoj javnosti nametnemo razgovor o ovim ključnim temama radimo i analizu kompatibilnosti objavljenih izbornih programa stranaka s HUP-ovim dokumentom “Za razvoj Hrvatske do 2015.” koju ćemo prezentirati strankama i javnosti. Za izradu analize i ocjene podudarnosti naših prijedloga i stranačkih programa angažirali smo uvažene ekonomiste Velimira Šonju i Kristinu Ott. Potpuno smo svjesni, a u to smo se imali prilike i uvjeriti u praksi, da i najbolji program može pasti na provedbi. Zato naše komentare stranačkih programa vidimo kao početak dijaloga, u kojima nastojimo utjecati da dobijemo što kvalitetniji i konkretniji plan ekonomskog oporavka svake političke stranke. To naravno znači da ćemo kontinuirano ocjenjivati rad nove Vlade koja će zemlju voditi sljedeće četiri godine te voditi računa da se napisani, vjerujemo kvalitetan ekonomski program, ustrajno i brzo provodi; pisanje strategije i plana samo je 5% strategije, sve ostalo je implementacija i provedba. Za našu budućnost presudne su upravo gospodarske teme i pitanja. Ponavljam, efikasna država i zdravo gospodarstvo su preduvjeti rasta, zapošljavanja i rasta standarda građana. U ovoj situaciji gospodarske stagnacije i prijetnje novog udara krize iz Europe sve druge teme padaju u drugi plan. Zato te teme trebaju biti i fokus predizborne kampanje, ali i rada nove Vlade i svih onih koji donose odluke o sudbini zemlje.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a