U sklopu zajedničkog projekta časopisa Banka i Poslovnog dnevnika o novome modelu ekonomskog rasta održana je i radionica o stanju u energetici i potencijalima energetskog sektora, od kojeg mnogi očekuju puno.

Na skupu su sudjelovali Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta “Hrvoje Požar”, dr. sc. Stevo Kolundžić i akademik Božo Udovičić, potpredsjednik Znanstvenog vijeća za energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dok je konzultant Nenad Porges svoje stavove o potrebi privatizacije, demonopolizacije, odnosno liberalizacije energetskog sektora dostavio u pisanoj formi. Radionicom su moderirali glavni urednici Banke i Poslovnog dnevnika Željko Ivanković i Darko Markušić. Poslovni forum Poslovnog dnevnika i Banke nastavit će s radom u drugim sektorskim radionicama i širenjem kruga sudionika iz poslovnog sektora, među političarima i stručnjacima.

Glavni naglasci

važnost smještanja energetike u realni sektor i svođenja cijene energije na tržišne principe, te nužnost vođenja socijalne politike kroz socijalne transfere onima kojima stvarno treba, a ne svima kao sada;

spomenuta je važnost vraćanja pojma korisnosti pojedinih projekata u kontekstu općedruštvenog interesa;

naglašena je neodrživost visokog uvoza energije;

upozoreno na činjenicu da će privatizacija najvećih energetskih kompanija dovesti do toga da one neće više provoditi nacionalnu, nego energetsku strategiju većinskog vlasnika (i druge države);

upozoreno je i da nakon privatizacije Ine država ne raspolaže dokumentacijom potrebnom za objavu međunarodnih natječaja za istraživanje nafte, plina i geotermalne vode;

Strategija do 2030.

Petrol u fokusu energetske tranzicije Hrvatske: vrhunska goriva, zelena energija i snažna mreža e-punionica

Jednokratna virtualna kartica

Testirali smo karticu za sigurnu online kupnju, evo kako smo prošli na sumnjivom web shopu

konstatirano je kako najveći dio strateških projekata koje je predstavila Vlada nije pripremljen da bi se u kratkom vremenu moglo bilo što dogoditi;

istaknuto je protivljenje prodaji hidroelektrana, ali otvorena mogućnost za privatnu inicijativu u gradnji novih, kao i privlačenju investitora na drugim energetskim projektima;

upozoreno je i na nerealna očekivanja uz obnovljive izvore energije, te ako oni nisu integrirani u gospodarsku politiku Hrvatske, predstavljaju financiranje inozemnih ekonomija;

naglašena je neadekvatnost strukture domaće radne snage;

zaključeno da razina (ne)efikasnosti u energetskom sektoru odgovara razini (ne)efikasnosti čitavoga hrvatskog društva;

razmatrane su prednosti i mane daljnje liberalizacije energetskog sektora.

*Naglasci rasprave nisu ujedno i stavovi svih sudionika.